Razgovaramo s prof. dr. sc. Aleksandrom Kneževićem, specijalistom kliničke farmakologije i kardiologije iz Pupillam poliklinike u Zadru o velikom istraživanju koje je 10. srpnja ove godine objavljeno u prestižnom medicinskom časopisu New England Journal of Medicine i koje donosi konkretne brojke o tome koliko možemo produžiti život kontrolom najvažnijih rizičnih čimbenika.
1. Profesore Knežević, o kakvom je istraživanju riječ?
Radi se o analizi podataka o čimbenicima rizika za infarkt i moždani udar od 2 milijuna ljudi iz 39 zemalja sa svih 6 kontinenata, iz 133 neovisne tzv. kohortne studije. Cilj je bio utvrditi koliko regulacija svakog od 5 glavnih čimbenika rizika utječe na produljenje očekivanog života. Te su studije pratile ljude 5–20 godina, svi ispitanici su imali između 55 i 90 godina, a prosjek praćenja bio je 7,6 godina.
2. Koji su to čimbenici kardiovaskularnog rizika?
Najvažnijih pet su: visoki krvni tlak (hipertenzija), pušenje, šećerna bolest (Dijabetes tip 2), prekomjerna tjelesna težina, povišeni LDL kolesterol. To su ujedno i čimbenici na koje možemo utjecati. Ima još jedan čimbenik na koji možemo utjecati a to je tjelesna neaktivnost, te 2 čimbenika koje ne možemo promijeniti: obiteljska anamneza ranih kardiovaskularnih događaja (infarkt ili moždani udar kod muškaraca <55 g. ili žena <65 g. u obitelji) i muški spol (muškarci imaju veći rizik ranije u životu; žene su „zaštićenije” do menopauze).
3. Koji čimbenik najviše skraćuje život?
Sada se pokazalo da su pušenje i neliječena hipertenzija najgori. Osobe koje reguliraju krvni tlak mogu očekivati čak 4 dodatne godine života, dok prestanak pušenja dodaje i do 5 godina. Otkrilo se i to da bez ijednog od tih pet čimbenika rizika (u dobi od 50 godina), muškarci mogu očekivati da će živjeti duže 11,8 godina a žene čak 14.5 godina.
4. Ima li istraživanje kontrolne skupine?
Ne na klasičan način kao kod tzv. randomiziranih kontroliranih istraživanja u kojima se sudionici nasumično raspoređuju u različite skupine (npr. skupinu koja prima tretman i kontrolnu skupinu koja ne prima tretman ili prima placebo), kako bi se ispitala učinkovitost određenog postupka, lijeka ili intervencije. Ovo je velika tzv. metaanaliza kohortnih studija. No, vrlo je relevantna jer koristi podatke iz stvarnog života (real-world evidence).
5. Znači li to da i mala promjena čini razliku?
Apsolutno. Gubitak viška kilograma, sniženje LDL-a, ili prestanak pušenja – svaka od tih odluka značajno smanjuje rizik od prerane smrti i srčanog ili moždanog udara.
6. Kako to objasniti pacijentima koji misle da je „ionako sve genetski“ tj. da je to odluka više sile ili sudbina?
Genetika je važna, ali regulacija čimbenika rizika može „nadigrati“ genetiku. To je ključna poruka ovog istraživanja, kao i brojnih drugih istraživanje prije ovog. Promjene u lošim navikama, uzimanje lijekova za hipertenziju, povišeni kolesterol i dijabetes, produljuju život i to je sigurno i već je bezbroj puta dokazano.
7. Zašto ovo istraživanje smatrate prekretnicom?
Ovo je najveća dosad provedena globalna analiza učinka čimbenika kardiovaskularnog rizika na trajanje života. Po prvi put imamo vrlo jasan, brojčano potkrijepljen dokaz koliko točno svaka promjena u načinu života produžuje život. Osim toga, ovo je prva studija koja je to učinila na tako raznolikoj populaciji (6 kontinenata).
8. Što biste preporučili kolegama liječnicima obiteljske medicine?
Da ne čekaju simptome. Već s blago povišenim tlakom ili prekomjernom težinom treba razgovarati s pacijentom. Ne samo o tabletama, nego i o navikama. Imamo sad po prvi put i neke konkretne dokaze – iskoristimo ih.
9. Imate li poruku za čitatelje koji još uvijek puše ili ako imaju hipertenziju?
Prestanite pušiti – ne sutra, nego danas. Ako prestanete s 40 godina, dobit ćete i do 5 godina više života. I što je najvažnije to će biti zdravije godine života. Ako imate hipertenziju – danas prestanite jesti preslanu hranu, ako ste pretili smanjite tjelesnu težinu, ako se nedovoljno krećete počnite se kretati i vježbati. Ako je liječnik propisao lijekove – uzimajte ih redovito. Svatko tko bude slušao savjete dokazane medicine i tko bude vodio zdrav način života, živjeti će duže i kvalitetnije. To je dakle na kraju ipak stvar izbora svake odrasle osobe.
