Povodom svjetskog dana zdravlja o aterosklerozi kao najvećim javnozdravstvenim problemom i vodećim uzrokom bolesti i smrti na svijetu, pričali smo s doktorom specijalistom neurologije dr. Ivanom Miletićem iz Pupillam poliklinike u Zadru.
Što je to ateroskleroza?
Ateroskleroza je proces zadebljanja i oštećenja stijenke krvnih žila stvaranjem različitih aterosklerotskih promjena kao što je plak (aterom). Plakovi mogu biti građeni od masti (kolesterol), kalcija i fibrina (protein uključen u zgrušavanje krvi). Kada aterosklerotski plak pukne stvori se ugrušak ili tromb koji može u potpunosti začepiti arteriju u kojoj se nalazi ili se odlomiti i putem krvi putovati u druge dijelove tijela. To je najčešći uzrok srčanog udara, moždanog udara i prekida periferne cirkulacije. Dokazano je da češće pucaju manji, nestabilni, plakovi koji se teže otkrivaju.
Koje su najčešće zahvaćene krvne žile i koji su to simptomi?
Najčešće su zahvaćene velike i srednje arterije kao što su: aorta, koronarne arterije (opskrbljuju srčani mišić), karotidne arterije – (arterije vrata koje opskrbljuju mozak), arterije ekstremiteta (najčešće nogu) i bubrežne arterije. Simptomi ovise o zahvaćenoj arteriji i organu koji je djelomično ili potpuno ostao bez dotoka kisika i hranjivih tvari. Djelomično začepljenje koronarne arterije (srce) uzrokuje nepodnošenje fizičkog napora te bol u prsima pri naporu (angina pectoris). Kod potpunog začepljenja dolazi do infarkta miokarda (srčani udar). Kod djelomičnog začepljenja karotidne arterije ili arterije u mozgu dolazi do pojave tzv. prolaznog ishemijskog napadaja (TIA), a kod potpunog do moždanog udara.
Kada ateroskleroza započinje i postoji li genetske predispozicije?
Ateroskleroza je spori proces starenja krvnih žila koji počinje već u djetinjstvu. S godinama se proces ubrzava i pod utjecajem je mnogih čimbenika. Postoji i genetska predispozicija jer u nekim obiteljima ima više članova koji obolijevaju od težih oblika ateroskleroze.
Koji čimbenici utječu na aterosklerozu?
Više čimbenika dokazano ubrzava proces ateroskleroze. Najvažniji su: povišena razina kolesterola i triglicerida u krvi, visoki krvni tlak (arterijska hipertenzija), pušenje i diabetes mellitus. Smanjenjem razine masnoća u krvi, boljom kontrolom krvnog tlaka i razine šećera u krvi te prestankom pušenja uvelike možemo djelovati na usporenje djelovanja ateroskleroze.
Kako se dijagnosticira ateroskleroza?
Ateroskleroza se nažalost najčešće dijagnosticira kada osoba doživi srčani ili moždani udar ili već ima ozbiljne simptome bolesti srca i krvnih žila. Pacijenti koji već imaju simptome koji upućuju na začepljenu arteriju moraju učiniti testove koji traže mjesto i opseg začepljenja. Koriste se različiti testovi ovisno o tome koji je organ uključen. Na primjer, ako liječnici sumnjaju na začepljenje arterija u srcu, obično se radi EKG, pretrage krvi koje ukazuju na oštećenje srca, ponekad i stres test (ergometrija), ultrazvuk, magnetska rezonancija ili kateterizacija srca.
Kako se dijagnosticira ateroskleroza kod onih ljudi koji nemaju nikakve simptome?
Pacijent kod kojeg se otkrije ateroskleroza u nekoj arteriji, često imaju aterosklerozu i u drugim arterijama i stoga se rade testovi da se to potvrdi ili isključi. Ponekad se uznapredovala ateroskleroza u obliku ovapnjenja otkrije slučajno na nekom CT ili rendgen pregledu. U svakom slučaju, tada se rade testovi na čimbenike rizika kao što su razina glukoze, kolesterola i triglicerida u krvi. Liječnici obično obavljaju ove testove kao dio rutinskog godišnjeg sistematskog pregleda kod odraslih. Budući da su neki plakovi u arterijama skloniji da će se razviti i potaknuti stvaranje ugruška od drugih, ponekad se rade testovi kako bi se pronašli takvi opasni plakovi.
Da li postoji preventivni pregled da se otkrije ateroskleroza i uspori njen tijek?
Kod ljudi koji nemaju simptome ali imaju čimbenike rizika za nastanak ateroskleroze (povišeni kolesterol ili šećer u krvi, povišeni krvni tlak, koji su pušači), liječnici obično određuju mjerenja krvnog tlaka te krvne pretrage kako bi izmjerili razinu glukoze, kolesterola i triglicerida u krvi.
Postoje li danas metode da se prikažu stjenke krvnih žila i otkrije ateroskleroza bez angiografije i zračenja?
Danas se u svijetu sve više koristi IMT indeks za procjenu početka i razvoja ateroskleroze. To je skraćenica za “intima-media thickness” što u prijevodu označava izračun debljine određenog sloja stijenke karotidne (vratne) arterije. To je neinvazivna i bezbolna metoda koja se izvodi posebnom tehnikom color dopplera karotidnih arterija na najmodernijim ultrazvučnim uređajima i traje nekoliko minuta. IMT je indirektni ultrazvučni pokazatelj ateroskleroze i njegova vrijednost nam služi kao prediktor rizika za kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti.
Da li se IMT koristi u preventivnim sistematskim pregledima u Hrvatskoj?
Mi u Pupillam poliklinici (link: pupillam.hr) posvećujemo mnogo pažnje u prepoznavanju različitih rizičnih čimbenika, osobito za aterosklerozu kao najčešću i najvažniju bolest današnjice. U sklopu naših sistematskih pregleda mi redovito izvodimo i IMT doppler ultrazvuk karotida.
Da li ste imali dosta pacijenata kojima ste na sistematskom pregledu tako otkrili uznapredovalu aterosklerozu?
S obzirom na veliki broj pacijenata kojima smo dosada radili IMT u sklopu sistematskih pregleda u Pupillamu, pronašli smo priličan broj ljudi i mlađih od 50 godina kojima smo otkrili zadebljanu stijenku karotidnih arterija i čak već formirane aterosklerotske plakove. Ti pacijenti su uglavnom imali i povišen body mass index (BMI), tj. bili su pretili. Također, često su takvi pacijenti imali i povišene vrijednosti kolesterola, triglicerida i LDL-a (lošeg kolesterola). Pravovremenim prepoznavanjem takvih pacijenata, te uvođenjem terapije i mijenjanjem životnih navika, uvelike možemo usporiti napredovanje ateroskleroze i smanjiti moguće posljedice na ciljane organe (mozak, srce). To je danas najvažniji cilj svih sistematskih – preventivnih pregleda. Naravno, zato jer su infarkt i moždani udar najčešći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu.
Da li se magnetska rezonancija koristi u dijagnosticiranju ateroskleroze?
U slučaju nalaza značajnog suženja karotidnih arterija ili potencijalnog začepljenja može se učiniti MR angiografija arterija vrata radi detaljnije analize. Također, može se učiniti i MR mozga s MR angiografijom cerebralnih arterija gdje se analiziraju promjene srednjih i malih arterija mozga. Aterosklerotske promjene navedenih arterija dovode do moždanog udara ali i do pojave demencije. U Pupillamu se analizom mozga i krvnih žila bave specijalizirani specijalisti radiolozi koji na našem uređaju za magnetsku rezonanciju, uz pomoć naprednih softera za analizu, mogu otkriti i najmanje patološke promjene. Odnedavno se kod nas, uz svega nekoliko kliničkih centara u RH, može napraviti i MR srca koji može biti značajna pomoć u procjeni liječenja aterosklerotske bolesti srca.
Kakav su vaša iskustva s aterosklerozom i njenim posljedicama u kliničkoj praksi?
U bolnici sam se kao neurolog dosta susretao s pacijentima koji su dobili moždani udar zbog ateroskleroze. Inače, statistika kaže da je 20% moždanih udara uzrokovano aterosklerozom velikih arterija (karotidne arterije), a 25% aterosklerotskom bolešću malih arterija koje se nalaze unutar mozga. Srećom, moderna medicina ima sve bolje terapijske dogovore na takve tzv. tromboembolijske moždane udare. Naime, oni se liječe ili lijekovima koji otapaju te trombe (ugruške) ili najnovijom metodom njihovog mehaničkog uklanjanja iz začepljene krvne žile primjenom posebnih uređaja odnosno katetera koji mogu „uhvatiti“ i izvući ugrušak, odnosno primjenom aspiracijske tehnike, tj.„ usisavanja“ ugruška. Cilj ovog načina liječenja je potpuno otvaranje krvne žile, osiguravanje njezine prohodnosti, te zahvaljujući navedenom, osiguranje opskrbe krvlju područja mozga za koji je navedena krvna žila odgovorna. To se na žalost još ne radi u Zadru već samo u kliničkim centrima u RH. Za razliku od toga, u Zadru se vrlo uspješno već desetljećima na kardiologiji liječe aterosklerotski ugrušci kod infarkta srca u srčanim arterijama tehnikom ugradnje tzv. stentova i sl.
