Nakon dvije godine završeni su radovi na dogradnji luke Sali koja će s novim lukobranom, u dužini od 116 metara, te 149,44 metara novoizgrađene privezne obale, dovesti do povećanja sigurnosti pomorskog prometa u luci, osiguranja usluge prijevoza tijekom cijele godine te bolje povezanosti Dugog otoka s kopnom.
Rezultat je to velikog projekta Županijske lučke uprave Zadar čija ukupna vrijednost iznosi 12.018.642,20 EUR-a, od čega se 85 % sufinancira iz Kohezijskog fonda Europske unije u okviru „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”, dok 15 % sufinancira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Svaki projekt ima svoju priču, a kako je podsjetio Davor Škibola, ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar, ova je krenula još prije 15-ak godina kada je Općinsko vijeće donijelo Urbanistički plan uređenja dijela luke Sali. Zbog nedostatka sredstava za njegovu realizaciju, projekt je dugo vremena stajao u arhivi, dok ga 2017. godine bivši načelnik dr. Ivo Basioli nije prezentirao Škiboli prilikom slučajnog susreta u luci.
Imali smo veliku podršku lokalne samouprave, koja je na čelu s načelnikom Zoranom Morovićem u rekordnom roku od tri mjeseca izmijenila UPU čime su stvoreni uvjeti za uspješnu provedbu projekta, odnosno hvatanje zadnjeg vlaka za povlačenje sredstava iz EU fondova. Kad smo započeli, mnogi nisu vjerovali da ćemo uspjeti jer je bio zahtjevan projekt. Radovi su se odvijali tijekom protekle dvije turističke sezone, tijekom kojih smo uspjeli pomiriti interese turizma i lokalnog stanovništva uspostavom koridora sigurne plovidbe. Sigurnost je cijelo vrijeme bila na visokom nivou, čemu je svojim znanjem i iskustvom doprinio kapetan ispostave Lučke kapetanije Zadar Ivo Švorinić. Uz takvu podršku uspješno smo stigli do kraja radova i na korak do izdavanja uporabne dozvole, poručio je Škibola, zahvaljujući Vladi, ministarstvima i osnivaču, Zadarskoj županiji, te svom timu kao i Saljanima na podršci, razumijevanju i strpljenju kojeg su pokazali tijekom izvođenja radova.
Samo privezna obala izgrađena je na 72 pilota, dok temelj lukobrana čine 26 pilota i 24 stupa. Kako bi približila kompleksnost radova, pomoćnica ravnatelja Županijske lučke uprave Zadar Branka Batur usporedila je zahvat s gradnjom nebodera, ali ispod mora, i to s temeljima na dubini od 30 metara.
Prilikom gradnje privezne obale i lukobrana ugrađeno je 915.000 kilograma armature, 6.000 kubika betona, kao da se gradi 50-katni neboder tlocrtne površine sto kvadrata. Zahvaljujem tvrtki Obali i projektantu Josipu Zekanu te izvođačima radova, zajednici ponuditelja Adriaing i Kali gradnja, jer dosad ovakvo nešto nikad nije napravljeno. Zaista smo ponosni na ovaj projekt, rekla je Batur na završnoj konferenciji projekta koja je održana u srijedu, 27. prosinca, u prostorijama Općine Sali.
Prema riječima načelnika Općine Sali Zorana Morovića, ova investicija od životnog je značaja za otočane.
Lukobran garantira sigurnost saljskom portu, a samim time i povezanost naše općine s cijelim svijetom. Iz godine u godinu sve je veći broj nautičara kojima smo omiljena destinacija. Tijekom turističke sezone broj stanovnika poveća se s dvije na 15 tisuća. Život žitelja Sali oduvijek je bio vezan uz more, ali bez sigurne luke život je nemoguć, istaknuo je Morović.
Župan Zadarske županije Božidar Longin naglasio je kako je riječ o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata na zadarskim otocima.
Sali su morska vrata ne samo Kornata i Telašćice, već i cijele zadarske regije. Izgradnjom nove operativne obale i lukobrana te uređenjem zaobalne površine iza novoizgrađene obale, povećana je dimenzija luke, stvoreni su uvjeti za sigurnije prometovanje i pristajanje brodova na području saljske luke. Sve to napravili smo prvenstveno radi podizanja kvalitete života lokalnoga stanovništva, ali i brojnih gostiju koji već godinama otkrivaju čari Dugoga otoka, poručio je Longin ističući kako je u razdoblju od 2017. do danas kroz ŽLU, samo u lučku infrastrukturu uloženo više od 30 milijuna eura.
Na nacionalnoj razini ta se brojka penje na preko 300 milijuna eura.
Dogradnja luke Sali drugi je najskuplji među ukupno 28 projekata unaprjeđenja lučke infrastrukture u Hrvatskoj financiranih iz sredstava Europske unije. Riječ je o renesansi na našoj obali. Ovo je još jedan poklon kojim obilježavamo 10 godina članstva u Europskoj uniji. Čestitke na grandioznom projektu koji će Sali pogurati na još jedan viši nivo razvoja, naveo je Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić dodao je kako je riječ o projektu stoljeća za Dugi otok.
Uz to, ovaj je projekt pokazatelj nastojanja Vlade i ulaganja u otoke i bolju povezanost te najbolji primjer onoga što nam mogu donijeti EU fondovi kada su usmjereni na pametan način. U Zadarskoj županiji imamo tri velebna zdanja ulaganja u lučku infrastrukturu, luku Tkon, zadarsku rivu i Sali. Sve su to kapitalni projekti kojima su učinjeni velik iskoraci u kontekstu bolje povezanosti otoka i sigurnijeg prometovanja, istaknuo je Erlić.
Kao Saljanin, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić bio je iznimno zadovoljan rezultatima projekta.
Ovaj lukobran uistinu je od povijesne važnosti za Sali. Nikad prije saljski porat nije bio zaštićeniji niti su Sali ikad u povijesti imale bolje infrastrukturne uvjete za daljnji gospodarski razvoj. Osim već spomenutog lukobrana, saljski porat dobiva dodatnih 150 metara uređene rive, koja će biti u potpunosti dovršena prije sljedeće zime s izgradnjom pristupne ceste, od Punti Bluda do novog lukobrana – kojemu bi što prije trebalo dati službeno ime, jer već imamo Novi mul i Novu đigu. Možda điga sv. Mikule, zaštitnika pomoraca kojem je posvećena i crkva na portu? Kao Saljanin jako sam sretan što smo ovaj projekt uspješno priveli kraju, a u čemu je ključna bila suradnja svih, poručio je Frka-Petešić kao izaslanik predsjednika Vlade na završnoj konferenciji projekta „Dogradnja gradske luke Sali na Dugom otoku”.
Sadržaj objave isključiva je odgovornost Županijske lučke uprave Zadar.
