U sklopu kampanje „Stablo i čovjek”, koju provodi Udruga Eko Zadar, bit će objavljena brošura „Što je stablo čovjeku?” koja obuhvaća međuodnos okoliša i čovjeka. U suradnji s udrugom „Zadarski pisci – ZaPis”, brošura će biti obogaćena iz autobiografske perspektive članova udruge na temu povezanosti čovjeka i prirode te vlastite transformacije identiteta u okviru područja u kojem žive i djeluju kao komentatori društva i intervencija u javnom prostoru. Brošura će sadržavati i fotografije dvostrukog drvoreda kostela koji se nalazi u ulici Put Dikla s odabranim mišljenjima građana sakupljenih kroz anketu „Koliko je tebi Zadar zelen?” te fotografije nekih od najvećih i najstarijih gradskih stabala. Brošura će biti dostupna u PDF obliku na web stranici udruge „Eko-Zadar” pred kraj studenog, odnosno pred kraj same kampanje i konca projekta JEKA! – jačanje eko-aktivizma za hitnu klimatsku akciju.
Kako se urbano zelenilo razvijalo kroz povijest i što ono danas predstavlja?
Praksa formiranja zelenih prostora u naseljenim područjima javlja se u doba Mezopotamije i Egipta, a kasnije se razvija u starom Rimu i antičkoj Grčkoj. S razvojem civilizacije mijenja se i uloga zelenih područja u urbanom prostoru. Tradicija razvoja zelenih prostora za vrijeme antike temeljila se na kulturnim i vjerskim uvjerenjima u skladu s tadašnjim umjetničkim okvirima, dok su vrtovi težili slici raja. Priroda se podređivala i prilagođavala čovjeku i njegovim potrebama, čineći vrtove mjestom ostvarenja estetskih i intelektualnih normi. Obično je stanovništo u prirodi uživalo van sigurnosti zidina tadašnjih urbanih naselja, što je značilo da je urbano zelenilo predodređeno za bogate slojeve društva.
Tek je pojavom industrijske revolucije i urbanizacije započeo i razvoj urbanog zelenila kakvog danas poznajemo, a zelenilo postaje dostupno cjelokupnom stanovništvu. Do izražaja počinje dolaziti funkcionalnost zelenih površina, a one postaju dijelom prepoznatljivosti gradova u ulozi zelenih jezgri i važan dio urbanog planiranja. Razina kvalitete zelenih površina koja se ogledava kroz njegove različite vrijednosti podrazumijeva i veću razinu korištenosti od strane građana, predstavljajući prostor za rekreaciju, edukaciju, mjesto nalaženja i druženja i jačanja cjelokupne zajednice. Osim toga, zelenilo u gradovima, prema brojnim istraživanjima, pozitivno utječe na psihičko i cjelokupno zdravlje građana, što samo po sebi podiže razinu kvalitete života u gradovima.
Danas se vrijednosti urbanog zelenila mogu svrstati u nekoliko kategorija: sociološke, zdravstvene, ekološke, biološke, estetske i ekonomske. Čine ga umjetno stvorene zelene površine nastale čovjekovim radom koje u manjoj ili većoj mjeri imitiraju okolni prirodni pejzaž pod utjecajem mikroklime grada. Ono je ekološka, a ponekad i povijesna imovina od krucijalnog značaja za svaki grad, dok danas njegova uloga kao jednog od glavnih alata u borbi protiv sve brže nadolazećih negativnih posljedica klimatskih promjena nadilazi sve njegove druge uloge.
Utječe na negativno djelovanje posljedica ljudskih aktivnosti, održava određeni stupanj vlažnosti u atmosferi, utječe na promjene u temperaturi, poboljšava apsorpciju onečišćenja, sprječava eroziju tla, održava ravnotežu gradske prirodne i urbane sredine, omogućuje ekološku i biološku raznolikost formirajući osnovne strukturalne i funkcionalne elemente koji čine urbana područja poželjnijim mjestima za život.
Koncept „15-minutnih gradova” kojemu je cilj osmisliti kvartove na način da se glavni sadržaji nalaze na 15 minuta hoda ili vožnje biciklom sve je prisutniji u svijetu urbanizma. Ovo bi omogućilo smanjenje emisija ugljičnog dioksida popraćeno smanjenjem upotrebe automobila, odnosno potrošnje fosilnih goriva. Cilj je i jačanje decentralizacije jer bi na ovaj način svaki kvart imao sve neophodno za svakodnevan život i rad. Ceste u gradovima sve se više prenamjenjuju u pješačke zone, a postaje popularnija i sadnja zrelih stabala s razvijenim krošnjama koja kao takva već ostvaruju ojačanu funkciju retencije padalina zbog razvijenijeg korijenovog sustava, sposobnosti upijanja ugljikovog dioksida, stvaranja hlada i pružanja staništa pticama i raznim životinjama uslijed veće lisne površine. Gradovi se stoga trebaju razvijati tako da budu više usredotočeni na ljude, u skladu s potrebama svojih građana. Gradovi trebaju biti mjesta na kojima građani, organizacije civilnog društva, akademska zajednica i gradske institucije zajedno rade na procesu izgradnje svojih gradova.
Kampanja je financirana iz Programa Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj (kroz financijske mehanizme EGP-a). Projekt JEKA! je podržan sa € 149.850,00 EUR-a financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge “Eko-Zadar” i ne odražava nužno stavove država donatorica, Upravitelja Fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
