Najnagrađivanija i najveća obiteljska sirana na otoku Pagu, Sirana Gligora, uspješno je provela prvu certifikaciju ovogodišnjeg Paškog sira Zaštićenom oznakom izvornosti. Još u siječnju prošle godine, Ministarstvo poljoprivrede je izdalo Udruzi proizvođača Paškog sira prijelaznu nacionalnu zaštitu izvornosti koja vrijedi dok se ne provede zaštita na razini Europske Unije. Tada će proces zaštite Paškog sira, najjačom razinom zemljopisne zaštite prehrambenog proizvoda – oznakom izvornosti na razini EU, biti okončan.
Zaštićena oznaka izvornosti ili skraćeno ZOI, najveća je razina zemljopisne zaštite prehrambenih proizvoda u EU i svijetu. Za razliku od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, kod oznaka izvornosti, zahtijeva se da se proizvodnja sirovine, prerada i pakiranje proizvoda u cijelosti odvija u naznačenom području, što je u ovom slučaju otok Pag.
Što znači za Paški sir certificiranje oznakom izvornosti, pitali smo direktora Sirane, Šimu Gligoru: – Ovom zaštitom nacionalna i EU tijela garantiraju potrošaču da je proizvod koji nosi ime Paški sir proizveden sukladnoj službenoj specifikaciji, tj. ZOI je garancija autohtonosti Paškog sira. To u našem slučaju znači da je Paški sir dobiven isključivo od mlijeka pasmine Paška ovca s otoka Paga, da su ovce većinu hrane pojele s paških pašnjaka i polja, te da je kompletna proizvodnja i pakiranje Paškog sira obavljena na otoku Pagu. Isto tako, ta ista službena tijela, kao što štite potrošače, tako štite i proizvođače od mogućih krivotvoritelja Paškog sira.
Prva nacionalna oznaka izvornosti još 2000. godine
– Iznimno smo ponosni, da smo kao lider kvalitete, nositelj prve oznake izvornosti za jedan hrvatski sir. Tim više što je naš Paški sir jedan od najnagrađivanijih autohtonih ovčjih sireva u svijetu. Međutim, mi od samog osnivanja sirane, Paški sir proizvodimo isključivo iz mlijeka Paške ovce s otoka Paga. O tome svjedoči i podatak da smo još 2000. godine, po tada aktualnoj nacionalnoj legislativi, bili prva hrvatska sirana koja je dobila službenu oznaku izvornosti.
Sirana Gligora otkupljuje i kravlje, kozje i ovčje mlijeko s područja Dalmacije i Like. Iz tih vrsta mlijeka rade mnoge, također nagrađivane sireve poput Kozlara, Žigljena, Dinarskog sira, Težačkog sira, Velebjana, itd, ali ne i Paški sir, kojega, kako ističu, ne stavljaju u prodaju prije četiri mjeseca zrenja.
– Samo onaj sir proizveden iz 100% ovčjeg mlijeka s otoka Paga i to prema specifikaciji, smije nositi naziv Paški sir. Njegova godišnja proizvodnja je limitirana površinom pašnjaka i brojem ovaca na Pagu i takva treba i ostati. U certifikaciji je sudjelovalo i oko 80 naših kooperanata na kojih smo posebno ponosni. I njima je ovo potvrda da će njihova proizvodnja ovčjeg mlijeka biti dugotrajno valorizirana kroz zaštitu Paškog sira, rekao je Milan Orešković, voditelj proizvodnje u Sirani Gligora.
Udruga mora raditi na promociji Paškog sira i skute te edukaciji potrošača
Pred Siranom Gligora i Udrugom je, kako navode, i zaštita Paške skute, sezonskog albuminskog svježeg sira kojeg krase svi epiteti izvornosti, tradicije, proizvodnje i okusa kao i za Paški sir. S obzirom da je riječ o proizvodu čija bi se specifikacija u oko 80% stvari preklapala s onom Paškog sira, vjeruju da će ova zaštita ići znatno brže.
– Naša udruga i svi proizvođači Paškog sira moraju ubuduće što jasnije komunicirati prema potrošačima o značenju i važnosti oznake izvornosti za Paški sir, a sutra i za Pašku skutu. Cilj svake udruge proizvođača nakon procesa zaštite proizvoda mora biti zajednička promocija i edukacija potrošača, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj razini. Inače, zaštita sama po sebi nema dovoljni učinak., zaključuje Šime Gligora.
