Na području Zadarske županije trenutno se provodi nekoliko projekata iz područja poljoprivrede. Ključan preduvjet za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju svakako je navodnjavanje. Ove godine je na području Zadarske županije krenula izgradnja dva sustava navodnjavanja – SN Baštica 2. faza – Smilčić i SN Lišansko polje, a o brojnim poljoprivrednim projektima, gostujući na Radiju 057, govorio je zamjenik župana Šime Mršić, voditelj radne grupe za provedbu Plana navodnjavanja za područje Zadarske županije.
„Svjesni smo da je za razvoj poljoprivrede i dodatan iskorak potrebna izgradnja sustava navodnjavanja našeg zaleđa. Projekti se financiraju europskim sredstvima, a vrijednost ova dva projekta koji su krenuli tijekom ove godine je oko 50 milijuna kuna. Uz već dovršeni projekt Baštica 1. faza i dva projekta za koje imamo spremnu dokumentaciju (Donja Baštica i Vransko polje 1. faza), imat ćemo pokrivenu poljoprivrednu površinu od 2,5 tisuće hektara. Ukupna procijenjena vrijednost tih projekata iznosi 330 milijuna kuna. Što se tiče izvršenja Programa za 2018. godinu, istaknuo bih završetak projektne dokumentacije za Sustav navodnjavanja Donja Baštica gdje je izdana građevinska dozvola. U suradnji s Hrvatskim vodama dovršena je sanacija akumulacijskog jezera Grabovac za što je do sada uloženo preko 3 milijuna kuna. Sanacijom akumulacija omogućit će se stabilan izvor vode za budući sustav navodnjavanja Donja Baštica površine 105 hektara, procijenjene vrijednosti oko 8 milijuna kuna. Projekt će se sljedeće godine aplicirati na natječaj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za koji se očekuje objava u prvoj polovici 2019. godine”, najavio je zamjenik župana Šime Mršić.
Kako napreduje projekt Sustava navodnjavanja Vransko polje?
„Za taj je projekt izrađena sva potrebna dokumentacija za dobivanje lokacijske dozvole. Nakon što smo izradili Studiju izvodljivosti za kompletnu površinu od 4.500 hektara koja je definirala tri faze projekta, prišlo se izradi projektne dokumentacije za prvu fazu koja obuhvaća 1.625 hektara. Za tu fazu izrađen je Idejni projekt i Studija utjecaja na okoliš te je za nju dobiveno pozitivno rješenje. S obzirom na to da se radi o vrlo osjetljivom području koje je u kontaktu s Parkom prirode Vransko jezero, bez obzira na to što se na tom području oduvijek odvijala intenzivna poljoprivredna proizvodnja, postupak izrade Studije trajao je preko dvije godine, a trenutno se radi na dobivanju lokacijske dozvole. Ukupna procijenjena vrijednosti tog sustava je 280 milijuna kuna, a s obzirom na visinu investicije, za nastavak projektiranja, ali i izgradnju ovog sustava jasno je da ćemo trebati dobru suradnju s državom, prvenstveno tu mislim na Hrvatske vode i Ministarstvo poljoprivrede.”
Kakvi su planovi za 2019. godinu?
„Što se tiče naredne godine, ključna je prijava Sustava navodnjavanja Donja Baštica na natječaj APPRR-a. Osim toga, namjeravamo temeljem Hidrogeološke studije Ravnih kotara za potrebe korištenja vode za navodnjavanje izvršiti nekoliko probnih bušotina na području koja su detektirana u našem planom navodnjavanja. Na ovaj bismo način pokušali iskoristiti vodu iz podzemlja za manje poljoprivredne površine koje se aktivno obrađuju u našem zaleđu. Dakako da će glavnina naših snaga i aktivnosti naredne godine biti usmjerena ka dovršetku dva kapitalna projekta koji su u tijeku, a to su izgradnja SN Baštica 2. faza – Smilčić i SN Lišansko polje.
Osim projekata navodnjavanja, kao posebno zanimljiv, ističe se projekt Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku Donjem.
„Namjera nam je na zemljištu uz rasadnik Piket, izgraditi manji objekt s pokaznim poljem i pokušalištem te bi se kroz dnevne, tjedne ili vikend tečajeve sustavno obavljala edukacija zainteresiranih proizvođača. Na taj način podigli bismo razinu educiranosti poljoprivrednih proizvođača. Naravno da bi centar bio na usluzi i učenicima srednje poljoprivredne škole kao i studentima odjela za agronomiju Sveučilišta u Zadru, s kojim usko surađujemo na ovom projektu. Ideja je također, da u tom centru svoje mjesto nađe i savjetodavna služba, a centrom bi upravljala naša Agencija za ruralni razvoj AGRRA”, najavljuje Mršić.
Zadarska županija je vodeći partner na projektu PESCAR koji je sufinanciran europskim sredstvima u okviru Interreg programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Taj je projekt omogućio je postavljanje meteoroloških stanica, što je važno i za zaštitu okoliša.
„Opći cilj ovoj projekta je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida, a glavni je cilj projekta PESCAR uspostaviti prognostički sustav za pružanje preporuka poljoprivrednim proizvođačima o održivom korištenju pesticida, kroz uspostavu meteoroloških stanica sa softverom. Sam sustav se temelji na osnovu podataka prikupljenih s deset agrometeoroloških stanica koje su instalirane na području naše županije. Sve to je financirano putem ovog projekta čija je ukupna vrijednost nešto više od 600 tisuća eura, od čega je udio Zadarske županije oko 250 tisuća eura bespovratnih sredstava.”
Zadarska županija sustavno pomaže malim poljoprivrednicima za razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje?
„Zadarska županija od 2014. godine sustavno kroz male potpore za ruralni razvoj i poljoprivredu kontinuirano pomaže našim malim poljoprivrednim proizvođačima. Sustav naših potpora odobren je od strane Ministarstva poljoprivrede kojem smo dužni davati godišnja izvješća o potporama koje dajemo. Prosječno se na godišnjoj razini za ovu namjenu iz proračuna Zadarske županije utroši oko 1,2 milijuna kuna, pri čemu potporu dobije oko 150 poljoprivrednih proizvođača koji se jave na naš Javni poziv. Najčešće se potpore koriste za sufinanciranje kupnje alata i opreme za modernizaciju poljoprivredne proizvodnje, ali ima i onih koji potpore koriste za pripremu projektne dokumentacije ili marketing svojih proizvoda. Moram naglasiti da dodatan bonus dajemo mladim proizvođačima, ekološkim proizvođačima i poljoprivrednim proizvođačima s naših otoka”, kaže Mršić.
Zadarska županija financijski pomaže i Udrugama koje provode aktivnosti na zaštiti autohtonih proizvoda Zadarske županije.
„Naravno, financijski smo pomagali udruge proizvođača Dalmatinskog pršuta koja je na europskoj razini zaštitila ovaj proizvod, isto kao što smo zaštitili Pašku janjetinu i Paški sir. S našeg područja jedan proizvod je u postupku zaštite , a radi se o Novigradskoj dagnji koju smo također financijski pomogli. Na zaštiti izvornosti Dalmatinskog meda tek se provode ispitivanja, a rezultati tih četverogodišnjih ispitivanja koja će završiti 2020. godine poslužit će za izradu specifikacije, kao temeljnog dokumenta za zaštitu ovog proizvoda”, zaključuje Mršić.
