Europska komisija 26. veljače objavila je svoju godišnju analizu gospodarskih i socijalnih izazova u državama članicama EU-a, takozvana izvješća po državama članicama. Ta su izvješća alat u okviru pojednostavnjenog europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika u cilju praćenja političkih reformi i ranog upućivanja na probleme koje bi države članice trebale riješiti. Nakon što su u studenome objavljeni Godišnji pregled rasta za 2016. i preporuke za europodručje, u kojima su utvrđeni prioriteti na europskoj razini, u današnjim se izvješćima pozornost europskog semestra premješta na nacionalnu dimenziju. Izvješća će poslužiti kao osnova za raspravu s državama članicama o izboru njihovih nacionalnih politika prije nego što u travnju donesu svoje nacionalne programe te će dovesti do izrade Komisijinih preporuka po državama članicama krajem proljeća.
Potpredsjednik Valdis Dombrovskis, nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: „U kontekstu rastućih vanjskih rizika i povećane nestabilnosti financijskih tržišta prijeko je potrebno osnažiti temelje naših gospodarstava. Komisijinom analizom pokazano je da se reforme provode u nizu područja politika, ali napor je neujednačen. Više država članica mora biti još odlučnije u rješavanju trajnih slabosti, kao što su visok javni i privatni dug.”
Potpredsjednik Europske Komisije Valdis Dombrovskis u Hrvatskoj
Izvješće za Hrvatsku 2016
Hrvatska je u 2015. napokon izašla iz šestogodišnje recesije.
U sljedećih nekoliko godina očekuje se jačanje oporavka, no rizici su i dalje prisutni.
Predviđase da će do 2017. rast BDP-a doseći 2,1%, a nezaposlenost se smanjiti ispod 14%, dok bi se suficit tekućeg računa trebao stabilizirati na približno 3% BDP
Pred Hrvatskom je dugoročno izazov povećanja niskog potencijalnog rasta. S obzirom na intenzitet i trajanje recesije, trenutačno se očekuje da će Hrvatska u sljedeće dvije godine rasti iznad svojeg potencijala.
U okviru strategije Europa 2020. Hrvatska ima dobre rezultate u odnosu na neke nacionalne ciljeve, dok su za druge potrebni dodatni napori.
Hrvatska ima dobre rezultate u pogledu stope zaposlenosti, smanjenja emisija stakleničkih plinova, obnovljive energije osim prometa, ranog
napuštanja školovanja, završavanja visokog obrazovanja te smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti, no potrebni su dodatni napori u području ulaganja u istraživanje i razvoj, obnovljive energije u prometu te energetske učinkovitosti.
Glavni su zaključci detaljnog preispitivanja sadržanog u ovom Izvješću za Hrvatsku te povezani izazovi politika sljedeći:
• Visoki javni dug, koji i dalje raste, znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti.
• Dug privatnog sektora visok je i ne smanjuje se, a velika količina loših kredita i dalje predstavlja izazov za financijski sektor.
• Znatan vanjski dug dodatno je ograničenje za gospodarstvo.
• Stopa nezaposlenosti i dalje je vrlo visoka, posebno za mlade te za niskokvalificirane radnike.
Sljedeći koraci
Komisija će u okviru europskog semestra nastaviti blizak dijalog s državama članicama u nadolazećim mjesecima. U ožujku će održati bilateralne sastanke s državama članicama u cilju rasprave o izvješćima po državama članicama. Povjerenici će također posjetiti države članice kako bi se susreli s nacionalnim vladama, parlamentima, socijalnim partnerima i ostalima. Države članice dužne su u travnju predstaviti svoje nacionalne programe reformi i svoje programe stabilnosti (za države članice europodručja) ili programe konvergencije (za države članice izvan europodručja), koji obuhvaćaju javne financije. Komisija je pozvala države članice da se pri pripremi tih dokumenata temeljito savjetuju s nacionalnim parlamentima i socijalnim partnerima. Komisija će zatim u proljeće predstaviti svoje prijedloge za novi skup preporuka po državama članicama koje će biti usmjerene na ključne gospodarske i socijalne prioritete u svakoj državi članici.Komisija će u ožujku donijeti i odluku o kategoriji postupka zbog makroekonomskih neravnoteža (MIP) za svaku državu članicu obuhvaćenu detaljnim preispitivanjima. Komisija je ove godine pojednostavnila postupak zbog makroekonomskih neravnoteža smanjenjem broja kategorija makroekonomskih neravnoteža sa šest na četiri: bez neravnoteža, neravnoteže, prekomjerne neravnoteže i prekomjerne neravnoteže s korektivnim djelovanjem.
Više na Stranicama Informacijskog centra Europe Direct Zadar.
