Europsko gospodarstvo ulazi u četvrtu godinu oporavka. Rast se nastavlja umjerenom brzinom, a uglavnom ga pokreće potrošnja. Istodobno se dobar dio svjetskog gospodarstva bori s velikim izazovima, zbog čega rast u Europi postaje rizičniji.
Zimska prognoza Komisije pokazuje da su se opći izgledi za rast promijenili samo neznatno u odnosu na jesen, ali se zato povećao rizik da će rast biti sporiji od predviđenog, i to ponajprije zbog vanjskih čimbenika. Predviđa se da bi se stopa rasta u europodručju, koja je prošle godine iznosila 1,6 %, ove godine trebala povisiti na 1,7 %, a 2017. na 1,9 %. U EU-u gospodarski bi rast ove godine prema predviđanjima trebao ostati stabilan, na 1,9 %, a iduće godine porasti na 2,0 %.
Godine 2015. gospodarski rezultati u svim državama članicama ili su se popravili ili su bili stabilni. Očekuje se da će do 2017. sve države članice zabilježiti gospodarski rast. Međutim, stope će se rasta BDP-a i dalje znatno razlikovati, i zbog strukturnih značajki i zbog različitih cikličkih pozicija.
Stope nezaposlenosti vjerojatno će i dalje padati, iako sporije nego prošle godine. Taj bi pad trebao biti izraženiji u državama članicama u kojima su provedene reforme tržišta rada.
Procjenjuje se da je 2015. u europodručju ukupni proračunski deficit opće države pao na 2,2 % BDP-a (2,5 % u EU-u) te da bi ove godine trebao pasti na 1,9 % BDP-a (2,2 % u EU-u), a 2017. na 1,6 % BDP-a (1,8 % u EU-u). Očekuje se da će ovogodišnji pristup fiskalnoj politici u europodručju pružiti malo veća potpora gospodarskom oporavku.
Očekuje se da će u prvoj polovini godine povećanja potrošačkih cijena u europodručju ostati na vrlo niskoj razini koja bi se trebala povećavati u drugoj polovini godine, kad oslabi učinak drastičnog pada cijena nafte. Za cijelu 2016. predviđa se da će godišnja inflacija u europodručju iznositi samo 0,5 %, djelomično zbog slaba rasta plaća.
Zbog pogoršanja gospodarskih izgleda u svijetu predviđa se da će se svjetsko gospodarstvo (ne računajući EU) oporavljati sporije nego što se očekivalo u jesen. Zapravo je svjetski rast 2015. bio na najnižoj točki od 2009. Tijekom 2016. rast izvoza u europodručju trebao bi se ubrzati nakon što je u drugoj polovini 2015. bio umjeren zbog naknadnih učinaka deprecijacije eura, nižih jediničnih troškova rada i postupnog povećanja inozemne potražnje.
PROGNOZA ZA HRVATSKU
Pozitivni trend gospodarstva iz 2015. očekuje da će se nastaviti i u 2016 godini. Pozitivan zamah očekuje se da će se održavati tijekom razdoblja obuhvaćenog projekcijom, smanjivajući stopa nezaposlenosti. Međutim, tempo oporavka je i dalje ograničavaju zbog visokih duga u oba sekotra, privatnom i javnom. Javni deficit se očekuje da će pasti na 4,2% BDP-a u 2015. godini, bez promjene politike, te da će nastaviti padati i u 2016. godini.
Više na Stranicama Informacijskog centra Europe Direct Zadar.
