Potkraj listopada završila je druga ovogodišnja, a ukupno četvrta kampanja arheoloških istraživanja koja se provode u sklopu rekonstrukcije i revitalizacije Tvrđave sv. Mihovila, zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske, pišu Naši školji.
Prema riječima voditelja istraživanja Damira Martinova, izvodili su se radovi selektiranja kamena i čišćenja nasipa nastalog razidavanjem crkve te istraživanje slojeva ispod nasipa.
Istražen je prostor (sonda D) na jugoistočnom dijelu tvrđave s ciljem registriranja i dokumentiranja novovjekovnih i srednjovjekovnih arheoloških slojeva između glavnog ulaza i kapetanove kuće te definiranja komunikacije između njih i gornjeg platoa tvrđave s crkvom sv. Mihovila.
– U tijeku sondažnog istraživanja definirano je 20 stratigrafskih jedinica (struktura i slojeva), a na zajedničkom popisu posebnih nalaza evidentirani su jedan zlatni prsten i jedan srednjovjekovni novac. Prikupljena je manja količina pokretnog arheološkog materijala, većinom keramike te kamenih ulomaka porušene crkve koji će se nakon primarne obrade i analize pohraniti u Arheološki muzej Zadar, otkriva Martinov.
Na temelju rezultata arheoloških istraživanja izradit će se projekt obnove tvrđave. Dosada su izrađeni geodetski elaborat i geodetski snimak, konzervatorski elaborat i arhitektonski snimak tvrđave. U arheološkom istraživanju sudjelovali su diplomirani arheolozi iz tvrtke Arheolog d.o.o. Damir Martinov, Domagoj Maurin (zamjenik voditelja istraživanja) i Josip Bazo (tehničar) te studenti arheologije Pio Domines Peter, Domagoj Knez, Josip Sučić, Ivan Glamuzina, Luka Žarković, Ivana Josić i Agata Karan.
Tvrđava sv. Mihovila
Početkom 13. stoljeća, nakon što su Mlečani i križari razorili Zadar, Mlečani grade moćnu Tvrđavu sv. Mihovila kako bi kontrolirali grad, spriječili njegovu obnovu i zaštitili svoje brodove i trgovačke putove na Jadranu od napada stanovnika Zadra.
Tvrđava se prvi put spominje kao castrum S. Michaelis de monte 1345. godine prilikom mletačke opsade Zadra. Tijekom Drugog svjetskog rata tvrđava je znatno oštećena, a crkva je porušena gotovo do temelja. Također, tvrđava je pretrpjela znatna oštećenja i za Domovinskog rata kao meta zbog postavljene radio-televizijske antene.
Prije gradnje kaštela najstariji arheološki nalazi na ovom brdu mogu se datirati u razdoblje eneolitika (jedno kremeno strugalo i dva odbojka). Na ovom mjestu u 4. stoljeću prije nove ere postojala je željeznodobna gradina s tri linije suhozidnih bedema građenih u tehnici megalita. Položaj sv. Mihovila privremeno je napušten za uspostave rimske vlasti u 1. stoljeću kada odumire gradinski način života, što potvrđuje i nedostatak arheološkog materijala iz toga vremena. Ali obilje kasnoantičke keramike na čitavom prostoru željeznodobne gradine, nalaz Justinijanovog zlatnika kao i značajan strateški položaj brda upućuju na postojanje bizantinske utvrde iz vremena Justinijanove rekonkviste Jadrana u 6. stoljeću.