Opažanja zadarskoga plemića Šimuna Cedulina o astronomskim pojavama u Zadru u drugoj polovini 16. stoljeća iz sačuvane kronike, čiji su prijepisi pohranjeni u Arhivu Zadarske nadbiskupije i Znanstvenoj knjižnici u Zadru, bili su predmet predavanja „Cedulinove kronike iz 16. stoljeća (astronomske pojave, meteorološke anomalije i mitološka vjerovanja u Zadru kroz optiku jedne kronike)“ koje su sinoć na Sveučilištu u Zadru održali izv. prof. dr. sc. Zdenko Dundović i dr. sc. Dragan Roša.
Cedulin je bio pripadnik plemićke obitelji čije se ime sačuvalo danas po palači u gradskoj jezgri, a kronika je u 17. stoljeću bila u posjedu plemićeva unuka, zadarskoga kanonika Šimuna Cedulina. Osim zapisa o događanjima tijekom Ciparskoga rata, sadrži opširna zapažanja astronomskih pojava (poput pojave kometa, specifičnih konstelacija zvijezda i konjunkcija planeta i nebeskih tijela) i meteoroloških anomalija u drugoj polovini 16. stoljeća. Sva zabilježena opažanja u kronici o kretanju nebeskih tijela i specifičnih astronomskih pojava rezultat su promatranja neba u ranim jutarnjim i kasnim noćnim satima, što upućuje na ciljano i unaprijed određeno opažanje.
Najzanimljiviji je opis pojave polarne svjetlosti, najvjerojatnije najstariji zapis o polarnoj svjetlosti opažanoj s područja Hrvatske, kao i zapis o pojavi Velikog kometa iz 1577., moguće najstariji u svijetu. No, iako su opažanja astronomskih pojava u Cedulinovoj kronici kvalitetno opisana, ipak se uočava određena doza straha, svojstvena ranonovovjekovnom društvu te povezivanje događaja s praznovjerjem da nebeske promjene bitno utječu na zemaljske događaje. Unatoč tim psihosocijalnim devijacijama koje su sastavni dio Cedulinove kronike, ona se može smatrati vrijednim povijesnim vrelom za proučavanje različitih aspekata svakodnevice, vjerovanja, strahova i mentaliteta zadarskoga komunalnog društva u 16. stoljeću.
– Cedulinova zapažanja o velikoj suši 1580. godine preklapaju se s identičnim događaja u istome razdoblju na prostoru Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, o čemu svjedoče recentna istraživanja pojave velikih suša tijekom 16. stoljeća te je moguće bila riječ nekome globalnome fenomenu, odnosno o mogućoj velikoj suši, kakva je pogodila Europu 1540. godine ili o posljedicama učestalih klimatskih anomalija zabilježenih u Europi u tome razdoblju. U Cedulinovoj kronici pohranjenoj u Znanstvenoj knjižnici u Zadru zabilježena su dva velika potresa na zadarskome području 1585. i 1586. godine koja su koincidirala s meteorološkim anomalijama. Cedulin je zabilježio da je 1586. godina bila izrazito hladna te je tijekom šest mjeseci puhala isključivo bura, što je prouzročilo sušenje stabala te pomor ljudi i životinja. Podaci odgovaraju rezultatima znanstvena istraživanja osobito na Apeninskome poluotoku, na kojemu je u to vrijeme zabilježena izrazna vulkanska aktivnost što je utjecalo na smanjenu razinu sunčanog zračenja te posljedično rezultiralo hladnoćom, slabim poljoprivrednim prinosima i glađu, rekao je Dundović.
Uz redovito bilježenje meteoroloških pojava Cedulin spominje i one iz domene mitološkog, pa tako navodi da je nakon pojave kometa neka Franica rodila čudovište s jednim okom sprijeda i dva roga, da se na Dugom otoku ojanjilo janje s osam nogu i tri oka, a intrigantan je opis ribara s morskom sirenom koja je jednoga od njih htjela povući za bradu. Vjerojatno se radilo o susretu sa sredozemnom medvjedicom koji je prerastao u folklornu imaginaciju.
