Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru predstavio je rezultate dvogodišnjeg projekta „Istočnojadranska trgovina na jedrenjacima u 19. stoljeću – vrhunac i pad“ (IsTraJ19), kojemu je u prvom planu baza podataka trgovačkih jedrenjaka, brodovlasnika i kapetana Habsburške Monarhije (kasnije Austro-Ugarske Monarhije) u razdoblju od 1847. do kraja Prvog svjetskog rata, u kritičnom vremenu vrhunca, ali i propasti jedrenjaka u globalnoj pomorskoj trgovini.
U ovom ključnom periodu u pomorskoj povijesti istočnog Jadrana dolazi do prijelaza s jedrenja na parobrodsku plovidbu. Prijelaz je značajan iz tehničkog, tehnološkog, ekonomskog, socijalnog, političkog i psihološkog aspekta te označava vrhunac tisućljetne trgovine jedrilicama na globalnoj razini, koji se vremenski preklapa s povećanjem broja parobroda i njihovim tehnološkim napretkom. Rezultate projekta predstavili su voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić te članovi istraživačke grupe izv. prof. dr. sc. Sanda Uglešić, doc. dr. sc. Zrinka Podhraški Čizmek, Marin Banović, mag. educ. hist. te studenti Odjela za povijest Ivana Protrka i Krste Gašperov.
Glavni rezultat projekta, kojeg je finanaciralo Sveučilište u Zadru, je podignuta funkcionalna baza sa 70 % unesenih podataka, u kojoj se može pratiti „život“ jedrenjaka, podaci o vlasništvu, imenima, tonaži, brodogradilištima, udjelima koje su vlasnici imali, kraju pojedinih brodova…
– Zanimljivo je primijetiti kako je dosta žena vlasnica, najčešće kroz nasljeđivanje udovica dotadašnjih vlasnika. Posao pomorca na jedrenjaku je bio opasan i nikada niste mogli biti sigurni da ćete se vratiti. Posebna tema su završeci tih brodova, pa tako imamo informacije o brodolomima u Crnom moru, na ušću Dunava, u Engleskoj, uz brazilsku obalu… Sve to pokazuje kuda su plovili austrougarski jedrenjaci, ali može biti i početak istraživanja pojedinih brodoloma, istaknuo je Bratanić.
Osim bazom projekt je urodio obranjenim sinopsisom doktorskog rada Marina Banovića, a u pripremi su tekstovi za temat o pomorskoj trgovini Austro-Ugarske Monarhije u sklopu časopisa MHM te rukopis monografije o Pelješkom pomorskom društvu za stranog izdavača.
Agregaciju podataka proveo je projektni tim, a softver i web stranicu za online pretraživanje dizajnirao je Josip Kalebić iz tvrtke Microbit. Trenutno je 70% podataka izdvojeno i dostupno online, dok će ostatak biti dovršen tijekom sljedeće godine.
Bazu podataka može se pretražiti na adresi https://istraj19.unizd.hr/.
