Prigodom Dana Državnog arhiva u Zadru 1624.-2025. pozivamo Vas na javno predavanje dr. sc. Filipa Novosela “Prije 401 godinu – o osnutku i počecima rada arhiva u Zadru. Nova istraživanja i novi pristupi“.
Predavanje će se održati u ponedjeljak, 22. rujna 2025. godine u 12:00 sati u Čitaonici Državnog arhiva u Zadru, R. Boškovića 1.
Osnivanje Archivio del Generalato u Zadru 1624. godine važan je događaj koji nadaleko nadmašuje lokalne zadarske povijesti, a kontinuitet njegovog rada od četiri stoljeća tu važnost dodatno povećava. Stoga osnutak ovog arhiva nije zanemaran ni u suvremenoj domaćoj historiografiji. Međutim, kako bi se bolje razumjela institucionalizacija već odavno postojećih arhivističkih praksi u centru mletačke Provincije Dalmacije i Albanije, potrebno ju je staviti u širi kontekst onovremenih trendova pohranjivanja i čuvanja isprava u Mletačkoj Republici i Europi, što do sada nije dovoljno istaknuto. Također, iako je sam čin osnutka arhiva dobro poznat i utemeljen na izvorima, nedavno je pronađeno novo, do sada nepoznato gradivo, koje pokazuje kako vrijedi i dalje provoditi arhivska istraživanja.
Ovo predavanje fokusirat će se na sam značaj čina osnivanja arhiva i njegovu organizaciju te funkcioniranje u prvih pola stoljeća postojanja u širem vremenskom i prostornom kontekstu. Konkretno, uz opće podatke o procesu osnivanja arhiva, u predavanju će se prvenstveno nastojati objasniti razlog i način njegovog nastanka kroz što će se dodatno iskristalizirati pitanje odnosa središnjih i pokrajinskih vlasti, a na temelju razlika između zacrtanih planova oko rada arhiva i realnosti prikazat će se problemi s kojima su se spomenute vlasti suočavale što jasno reflektira i opće stanje u Provinciji. Također, upozorit će se i na značenje arhiva u Zadru u širem kontekstu upravnih promjena u onovremenoj Europi i cirkulacije informacija čime će se preispitati periferni / neperiferni status Zadra i Dalmacije u odnosu na europske centre, dok će se kroz svakodnevni rad arhiva postaviti pitanje razine pismenosti onovremenog gradskog stanovništva. Iako manjak izvora ne daje puno informacija o radu arhiva u njegovim počecima, na temelju raspoloživih materijala osnovne konture mogu se ocrtati. One daju odgovore na brojna kompleksna pitanja koja se i povjesničarima i arhivistima nameću istraživanjem povijesti institucije arhiva, iznimno važne teme za bolje poznavanje ne samo političke i upravne, već i društvene i kulturne, pa i svakodnevne, povijesti jednog prostora.
