Otvaranje izložbe “Memento mori“ sinoć je na Muraju bio veliki kulturni događa na koji će sa staklenog pročelja Muzeja antičkog stakla (MAS) podsjećati još 9 mjeseci.
Toliko će izložba s podnaslovom “arheološka istraživanja salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici 1986. – 1987.” biti udomljena u MAS-u. Sinoćnje opušteno otvaranje ispunilo je očekivanja zadarskih muzealac i svih koji rade u MAS-u jer su doživjeli reakciju u publike na izložbu recipročno uloženom trudu u njezinu pripremu. Najljepši je to im dar za 16. rođendan.
Izložbu je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja je činjenicu osnivanja Muzeja antičkog stakla za vrijeme njezina šefa, ministra Bože Biškupića označila kao prekretnicu ulaganja Zadra u kulturnu baštinu. Usput je dala poticaj svom stranačkom kolegi, Šimi Erliću koji je bio na otvaranju izložbe uz Darka Kasapa čiji brat Vedran Kasap je preko svog Clinica studia radio dizajn izložbe.
Vizualni identitet naziv izložbe Memento mori dugogodišnji ravnatelja Arheološkog muzeja Miro Jurić nazvao je „crno-bijeli svijet, kazavši i kako je muzeološki izložba izvrsno napravljen.
Za tako grandioznu izložbu koja je u splitskom Arheološkom muzeju godina dana plijenila pažnju javnosti, Muzej na Muraju prilagodio je postojeći prostor, istaknuo je ravnatelj Hrvoje Manenica. On je ugostio svoje kolege ravnatelja muzeja među kojima je najdraži gost bio ravnatelj 200 godina starog Arheološkog muzeja u Splitu, Ante Jurčevića, zadarski student arheologije. On je zadovoljan što je nakon Splita izložba prenesena u Zadar koji je bio središte antičke Dalmacije.
Ravnatelj splitskog muzeja pohvalio je veliki poduhvata konzervatorsko-restauratorskog odjela koji su zaslužni za izložbeni postav. Tijekom 40 godina od radova na solinskoj zaobilaznicu nađeno je na tisuću artefakata, otkriveno je 615 grobova, a oni su sav taj materijal strpljivo i stručno obrađivali.
Za zadarsku izložbu koja se mjesecima dogovarala, a više od mjesec dana i fizički pripremala, preneseno je 1230 eksponata i 65 grobnica iz antičke nekropole. Na pripremi izložbe u Splitu sudjelovalo je 40 ljudi, u Zadru još 10, zahvalnost je izrazila kustosica izložbe Vesna Matić, navodeći i težinu od 10 tona kamenih izložaka na terasi.
Zajednički nazivnik i poveznica te izložbe za nju je magija.
To je objašnjeno i kroz sami naziv Memento mori koju ove godine u Zadru neće nadmašiti niti jedan izložbeni događaj.
Izložba “Memento mori” ne samo da oživljava prošlost kroz priču o smrti i običajima Salonitanaca kroz šest stoljeća, već istražuje i suvremeni značaj otkrića. Ona je i putovanje kroz vlastiti identitet, otkrivajući tajne prošlosti i povezujući ih s našom sadašnjosti. Pronađeni ostaci postaju glasnici iz prošlosti koji nas podsjećaju na krhkost života, ali i važnost zahvalnosti za sadašnji trenutak. Stoga i latinska izreka iz naslova koja znači “Sjeti se smrt(nost)i” postaje ključna tema, potičući posjetitelje na dublje vrednovanje sadašnjeg trenutka, života općenito i kulturne baštine.
