Troje članova obitelji akademika Ive Petriciolija, Tea, Mirna i Donat otvorili su izložbu koja je dio obilježavanja 100 godina rođenja najvećeg zadarskog povjesničara umjetnosti.
Izložba je postavljena u Državnom arhivu i bit će dostupna Zadranima do polovice svibanja u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima.
Izložba memorabilija, fotografija i dokumenata iz bogate ostavštine akademika Ive Petriciolija. Izložba će posjetitelje, poput vremeplova, provesti kroz njegov osobni i profesionalni život, te prikazati njegov doprinos brojnim arheološkim istraživanjima u Zadru i okolici. Poseban naglasak stavljen je na njegov rad kao vrsnog fotografa i dokumentarista umjetnina, arhitekture i krajolika, koji je svojim fotoaparatom bilježio neprocjenjive trenutke kulturne baštine, napisali su autori izložbe.
Među njima povjesničarka umjetnosti i studentica prof. Petriciolija izv. prof. Antonija Mlikota. Ona je bila ta koja je izabrala fotografije za izložbu među stotinama negativa koje je ustupila obitelj, a na kojima je vrijedno radio Robert Maršić iz Arheološkog muzeja. Izložbu je koncepcijski postavila Nevena Štokić, kustosica Galerije umjetnina, a pomogao im je i Edi Modrinić iz Državnog arhiva.
Šteta je ne pogledati tu jedinstvenu izložbu na kojoj su fotografije otkrila prošla vremena kroz život i rad Profesora kako su ga svi znali i zvali. Izložen je čak i njegov pramen kose dok je bio mali te očale. Prve tri godine života obitelj je provela u Zadru kojeg su zbog talijanštine napustili i otišli u Preko. Kada je otac, koji je inače bio odvjetnik umro, obitelj je s osam godina Ive Petriciolija otišla u Split gdje je on završio Klasičnu gimnaziju. Ona mu je dala temelje za sve čime se kasnije u životu bavio. Osim struke, istraživanja, pisanja, rada sa studentima kojima je svima znao ime i prezime, on je bio i izvrstan crtač, karikaturist, itd.
Dragocjene su karikature njegovih kolega, profesora s Filozofskog fakulteta koje su objavljena na naslovnici časopisa Odjela povijesti umjetnosti Ars Adriatica 2024. godine povodom njegove smrti.
Prof. Petricioli akademik je postao 1992. godine, a među ostalim priznanjima i počasnim zvanjima, a tadašnji građani Zadra zvali su ga šjor Ivo, dobitnik je nagrada za životno djelo Grada Zadra.
Međutim, nitko iz tzv. struktura vlasti nije se udostojao pojaviti na obilježavanju 100 godišnjice od rođenja velikog Zadranina koji je zadužio Grad istraživanjem i pisanjem o njegovoj kulturnoj baštini, među ostalim o Zlatu i Srebru Zadra
Profesor Petricioli je među ostalim napravio skice za tri gipsane makete srednjovjekovnog, baroknog s bedemima i Zadra prije bombardiranje. Makete je napravio Z. Govorčin i nalaze se u Muzeju Grada kojeg aktualne vlasti žele staviti pod svoje, a Petriciolijev crtež je bio na plakatu izložbe iz 1974. godine.
Izložba je to koju treba vidjeti svaki građanin Zadra koji drži do povijesti i baštine svog Grada koju je upravo istraživao i otkrio im čak i preko turističkih vodiča, 14 knjiga, nebrojeno novinskih članaka… na kraju i preko nasljeđa koje su njegovi studenti nastavili bogatiti na temeljima Ive Petriciolija. I njegovi Saljani dali su počast najuglednijem Petricioliju.
