U Muzeju antičkog stakla u Zadru otvorena je velika izložba pod nazivom „U sjeni valova: rimska nekropola u Caskoj“ koja će se moći razgledati do 14. travnja 2025. godine.
Nekropola, što prema starogrčkom znači “grad mrtvih”, u Caskoj jedno je od najznačajnijih rimskodobnih arheoloških nalazišta na području Hrvatske, prvenstveno zbog jedinstvenih grobnih konstrukcija i iznimno dobro očuvanih grobnih nalaza. U ostacima te nekropola u Caskoj, kraj mora na otoku Pagu, pronađeni vrhunski artefakti rimskog staklarstva s kraja 2. i početka 3. stoljeća, istaknuo je muzejski savjetnik dr. sc. Berislav Štefanac.
Foto: MAS – pehar je datiran u kraj 2. ili početak 3. stoljeća. Analogije upućuju da se radi o proizvodu egipatskih radionica odakle je i uvezen na istočnu obalu Jadrana.
Dominantni izložak je raritetni pahar koji spada u vrhunsko djelo antičke staklarske produkcije. Na oplošju tog pehara sačuvana je ukrasna raskošna kompozicija u vidu cik-cak ukrasa i s urezanim grčkim natpisom ZH(C)AIC – Živio! koji se izvorno vezuje uz zdravicu dobrih želja.
Još su poznata svega tri oblikovno slična primjerka i to na prostoru Sudana i Egipta. Iz te grupe slobodno puhanih staklenih recipijenata jedini je primjerak s natpisom “Živio”, otkrio je dr. Štefanac koji je uz muzejsku savjetnicu MAS Anamariju Eterović Borzić kustos izložbe.
U autorskoj postavi su prof. dr. sc. Anamarija Kurilić i izv. prof. dr. sc. Zrinka Serventi sa Sveučilišta u Zadru, dok su suradnici na izložbi izv. prof. dr. sc. Igor Borzić, izv. prof. dr. sc. Mate Parica i izv. prof. dr. sc. Mato Ilkić, također sa Sveučilišta u Zadru.
.– Tijekom pisanja rada uvidjeli smo kako su stakleni izlošci iz ovog razdoblja dolazili s područja Egipta. Kasnije u analizama koje smo proveli s kolegama koji su radili na drugom materijalu, utvrdili smo da većina materijala zapravo potječe s istočnog Mediterana. Ne samo da ih odlikuje količina, već i izuzetna kvaliteta i posebnost predmeta, što ovu izložbu čini zaista reprezentativnom, rekao je na otvorenju dr. Štefanec.
Radi se o arheološkom istraživanju dugom skoro dva desetljeća.
-Na početku nam se činilo da ćemo uspjeti spasiti tek jedan do dva groba, ali naišli smo na 44 grobne cjeline raznovrsnih konstrukcija kakve nikada nismo vidjeli, kazala je kazala je prof sa zadarskog sveučilišta dr. Anamarija Kurilić.
Ona je ukazala kako je jedna od posebnosti nekropole i natprosječan broj nadgrobnih spomenika, na kojima su manje ili više sačuvani podaci poput imena pokojnika, u kojoj je dobi tko umro i tko im je dao podići spomen ploču.
Izložbu je otvorio ravnatelj Muzeja antičkog stakla u Zadru dr. sc. Hrvoje Manenica.
