Posljednji put se u Zadru digla halabuka oko umjetnosti kada je jedan zadarski umjetnik interpretirao katedralu sv. Stošije kao brod i zakačio na bočnom pročelju bove. Neočekivano, vjerske zajednice uz zaštitu Nadbiskupije koja dijeli mišljenje dijela svoje pastve, napravili su aferu od izložbe u Sv. Donatu koja će biti otvorena večeras.
- Žalim zbog nerazumijevanja, te naglašavam, ovdje se ne izvode rituali i ne postoji nikakav šaman, radi se o umjetničkoj interpretaciji inspiriranoj antropološkim, arheološkim i etnološkim kontekstom. To je performans u dva dijela, takozvani „live art“, u kojem se stapaju različite umjetničke forme poput likovne umjetnosti, kazališta i plesa. U cijelosti se, dakle, radi o umjetničkom doživljaju, kako autora izložbe tako i ostalih izvođača.
Pozivamo sve da dođu na otvorenje ove zanimljive izložbe, kazala je u svojoj izjavi ravnateljica Arheološkog muzeja, dr. sc. Morana Vuković.
U romaničkoj građevini koja se zove sv. Donat iako nije sakralni objekt, u početku je bio Arheološki muzej u kojem su izlagani artefakti prapovijesne, antičke i srednjovjekovne kulture. Sv. Donat je atraktivno povijesno zdanje koju rado posjećuju svi gosti Grada i ono je u sastavu Arheološkog muzeja koje je organiziralo izložbu pod nazivom “Šaman – zanatlija – umjetnik“ hrvatsko-američkog autora Branka Gulina.
Umjetnost i kultura šire granice slobode čovjeka, njegove duhovnosti i na kraju je kultura upoznavanja i prihvaćanja različitosti, bilo bi jedno od shvaćanja za neke sporne izložbe koja u sebi sadrži antropologiju, etnologiju, povijest i umjetnički doživljaj. I to sve na Rimskom Forumu.
U najavi te izložbe sve je rečeno:
Istražujući prapočetke umjetničkog izražavanja, ova interdisciplinarna izložba povezuje arheologiju, antropologiju i suvremenu umjetnost. Autorov interes usmjeren je na reinterpretaciju rituala kao izvora svih oblika umjetnosti – glazbe, pjevanja, plesa, slikanja tijela i tetoviranja, izrade maski i idola te metaforičkog pripovijedanja. Slijedom te ideje, suvremeni umjetnik nosi ulogu koja je nekada pripadala šamanima, prvim umjetnicima i performerima koji su u malim i prvobitnim zajednicama vodili članove i sudionike rituala u svijet duhovnosti. Osim kiparstvom i slikarstvom, Gulin se koristi i drugim likovnim izrazima poput performansa.
Dva performansa, „Ritual Majke zemlje i plodnosti“ i „Ritual zmije“, središnji su događaj otvorenja ove izložbe, a izvest će ih plesačice Zadarskog plesnog ansambla Josipa Žunić, Andreja Lauš, Jovana Perčić i Korina Oltran, koja potpisuje i koreografiju. Plesačicama će se pridružiti i učenici petog razreda OŠ Šime Budinića pod vodstvom učiteljica Lipe Gulan i Blanke Šimićev. Za izvođenje performansa izrađene su maske prema originalnim predlošcima tradicionalnih maski američkih Indijanaca, a izradili su ih naši zainteresirani sugrađani i djeca, sudionici radionica organiziranih u Arheološkom muzeju Zadar i u OŠ Šime Budinića, pod vodstvom mag.lik.kult i lik.umj. Nikoline Ćuk.
Branko Gulin autor je koji je 80-ih i 90-ih godina bio prisutan na likovnoj sceni Istre i Hrvatske. Od 2002. do 2019. živio je i radio u SAD-u, gdje je stekao nova saznanja i iskustva o umjetnosti i umjetničkoj praksi izvan europskog kontinenta. Po struci muzealac, radio je kao kustos u ondašnjem Muzeju narodne revolucije Istre (sadašnjem Povijesnom i pomorskom muzeju) u Puli i kao voditelj Grafičke zbirke u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, a niz godina je bio ravnatelj Muzeja Grada Rovinja. U SAD-u je 12 godina bio asistent u ljevaonici umjetnina akademskog kipara Nicholasa Legerosa, gdje je dogradio formalna i praktična znanja iz likovnog područja. U ljevačkoj struci stekao je iskustva u rangu majstora lijevanja umjetnina u bronci.
