Arheologinja dr. sc. Irena Radić Rossi, dobitnica najvećeg priznanja Zlatni trozubac čime je postala i član Međunarodne akademije za podmorsku arheologiju, u moru svojih istraživanja, ima jedan koji nosi njezine zasluge.
Ona je 2011. godine obnovila istraživanje brodolom kod otočića Gnalića u Pašmanskom kanalu.
To nalazište ostataka trgovačkog broda koji su e počeli spašavati početkom 70-tih godina prošlog stoljeća, od Ogledala renesansne Europe, preimenovano je Svijet. Na mletačkom brodu koji je potonuo u kasnu jesen 1583.godine, bilo je i robe iz Perua. To je vrijeme španjolskog kralja Filipa II koji je tada vladao s pola svijeta, objasnila je sveučilišna profesorica Radić Rossi u emisiji Radija 057, Znanje imanje.
Istraživanje ostatak tog broda koji je bio dug 40-ak metara, najcjelovitiji je nalaz kojeg sam imama prilike istraživati, istaknula je naša najpoznatija podmorska arheologija koja je taj projekt pretvorila u međunarodni.
Na dnu mora nalazi se desna strana broda s ostacima tereta, naoružanja, oprema… Slika postaje sve bogatija jer smo u arhivu našli na desetke dokumenata o tom broda. U njima se spominju ljudi i događaji povezani s tim brodom, njegove plovidbe … Preko tih dokumenata dobivamo i nove spoznaje o mletačkoj brodogradnji o kojoj smo mislili da sve znamo, navodi voditeljica istraživanja za koju brodolom kod Gnalića jedna velika povijesna priča koja još nije ispričana.
Prof. Irena Radić Rossi organizira financiranje koje je najteži dio istraživačke kampanje. One su nažalost kratke, odvijaju se tek po osam dana ljeti. Srećom da zahvaljujući institut za pomorsku baštinu ARS NAUTICa, koonena baza istraživačkog tima posljednjih godina se nalazi u Neviđenima na otoku Pašmanu.
Srećom da je u istraživanje uključena i jedna njemačka udruga koja im šalje ronioce. Oni plaćaju troška punjenja boca i sufinanciraju trošak radnog broda.
Stručnjaci iz cijelog svijeta prepoznali su značaj i veličinu tog jedinstvenog istraživačkog projekta. Nažalost, ne i lokalna zajednica.
Kao što je Mali Lošnji napravio s nalazom Apoksiomena i za njega napravio muzej, tako bi i Grad Biograd mogao napraviti muzej Brodoloma kod Gnalića koji bi mu donio jednu kulturnu renesansu.
Tim više, istaknuti povjesničar umjetnosti dr. Joško Belamarić iz Instituta za povijest umjetnosti izjavio je za Jutarnji list kako je Gnalić važniji od Apoksiomena.
– Ne postoji podvodni arheološki lokalitet koji je na svjetlo dana iznio više podataka od Gnalića o kulturnoj i gospodarskoj povijesti Mediterana ijedne vremenske faze.
