Sociolog Vjeran Katunarić bio je posvećen stvaranju solidarnijeg i pravednijeg društva

Prije nepunih mjesec dana u 75. godini života preminuo je ugledni hrvatski sociolog i sveučilišni profesor Vjeran Katunarić. Tim povodom sinoć je na Sveučilištu u Zadru priređena komemoracija, na kojoj su se od profesora oprostili njegovi suradnici, obitelj i prijatelji.

Kako je u uvodnoj riječi istaknula pročelnica Odjela za sociologiju izv. prof. dr. sc. Valerija Barada, cijela zajednica izgubila je velikoga znanstvenika i sociologa, ali prvenstveno divnoga čovjeka kojega će pamtiti po njegovoj pristojnosti, blagosti i humanosti.

Profesor Katunarić svoj je obrazovni put započeo u Zadru, ali je većinu radnog vijeka proveo u Zagrebu, u kojemu je doktorirao. U Zadar se vraća 2010. godine, gdje ostaje do umirovljenja 2019. godine. Tijekom svoje nastavničke karijere mentorirao je brojne završne i diplomske radove, kao i magistarske radove te preko 10 doktorskih disertacija. Dobitnik je značajnih priznanja i nagrada, između ostalih ordena reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, državne nagrade Republike Hrvatske za znanstveno djelo, priznanja “Rudi Supek” te državne nagrade za životno djelo u području društvenih znanosti 2018. godine.

– Profesor Katunarić nikada nije posustajao u svojim intelektualnim naporima i dometima. Iz samih naslova knjiga razvidna je njegova životna i profesionalna preokupacija: kako učiniti svijet boljim. Bio je istinski zabrinut nad sudbinom svijeta koji u ekonomsko-vojnom neksusu nezaustavljivo guta sve elemente ljudskosti. No, u umjetnosti, ljudskoj pristojnosti i toleranciji te svojevrsnom ženskom principu vidio je nadu za iskupljenje planeta. Ostavio nam je veliku zadužbinu za koju vjerujem da će biti inspiracija mnogim budućim generacijama sociologinja i sociologa, ali i svima onima koje zanima promišljati o svijetu kroz suptilno ispletenu analitičku mrežu inspiriranu ne samo sociologijom, nego i filozofijom, književnošću, poezijom i umjetnošću, istaknula je Barada.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić rekao je kako se njegovim odlaskom zatvorila knjiga izuzetno bogatog sadržaja, puna dobrih i plemenitih djela.

– Njegova strast prema predmetu koji je podučavao bila je zarazna, potičući nas na razmišljanje i istraživanje izvan okvira predavaonica u kojima je držao nastavu. Vjeran nije bio samo učitelj. On je bio i prijatelj, čovjek koji je uvijek imao vremena za razgovor, za podršku i za smijeh. Njegova duhovitost i vedar duh ostavit će neizbrisiv trag u našim srcima. Iza Vjerana ostaje ne samo bogato naslijeđe akademskih doprinosa, već i naslijeđe ljubavi, razumijevanja i poštovanja prema drugima, rekao je Penezić.

O njegovom životu i utjecaju koji je imao na njih govorili su i prof. dr. sc. Inga Tomić Koludrović, viša asistentica dr. sc. Marija Šarić, prof. dr. sc. Karin Doolan i glumac Juraj Aras. Tomić-Koludrović citirala je njegovu ocjenu nacionalizma kao uvjerenja o nepremostivosti razlika među narodima te istaknula kako je uveo pojam antinacionalizma. 

Žensko pitanje vidio je kao deficit modernog društva i modernih socioloških paradigmi. Asistentica Šarić prisjetila se kako je njegova filozofija bila širenje optimizma, ne bježeći od isticanja problema poput nejednakosti, dok je dr. Doolan rekla kako je sociologija za njega bila oblik umjetnosti koji je teško svesti na birokratske kućice, a bio je posvećen stvaranju solidarnijeg, mirotvornijeg i pravednijeg društva.

– Ostavio si neispunjivu prazninu u gradu koji si više smatrao svojim nego je on tebe, jer nije imao takvih kapaciteta. Tvojim povratkom u Zadar dobili smo neizmjerno puno, ali iskoristili jako malo. Ostaje tvoje djelo koje će nas poticati da utječemo na društvo u težnji za boljim životom, rekao je u oproštajnoj riječi Juraj Aras.

Prigodnu skladbu, II. stavak koncerta za violinu i orkestar Maxa Brucha izvela je učenica Glazbene škole Blagoje Bersa Barbare Šimunić uz klavirsku pratnju prof. Jurica Šoše, nakon čega su se nazočni upisivali u Knjigu žalosti. Druga komemoracija održat će se u Zagrebu, u ponedjeljak, 4. prosinca u 12 sati na Filozofskom fakultetu.