Odjel za povijest i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru u suradnji s poslijediplomskim doktorskim studijem Jadran – poveznica među kontinentima, danas su na Sveučilištu u Zadru organizirali znanstveni skup na temu „Stanovništvo između granica i teritorija: izazovi, krize i trendovi”.
– Cilj skupa bio je s povijesnog, geografskog i sociološkog aspekta te s aspekta drugih društvenih i humanističkih znanstvenih područja razmotriti problematiku složenog međuodnosa stanovništva i granica. Tijekom povijesti, ali i u suvremenom razdoblju političke promjene i promjene granica carstava, država te državnih i gospodarskih asocijacija odražavale su se na društveno-gospodarski razvoj pojedinih područja i regija, na migracije stanovništva te odnos centar – periferija, istaknula je u uvodnoj riječi predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi.
_1695990760.jpg)
Na skupu sudjeluju 44 izlagača, koji će tijekom dana imati 35 izlaganja. Voditeljica studija „Jadran – poveznica među kontinentima” izv. prof. dr. sc. Zrinka Serventi rekla je kako je jedan od važnih ciljeva bilo omogućiti mladim znanstvenicima mjesto za izlaganje svojih radova, ali i mjesto za učenje od iskusnijih stručnjaka u ovom području.
– Migracije su oblikovale društvene pojave, donosile kulturne novine u pojedine sredine, a i danas su vrlo aktualne. Bit će zanimljivo čuti kako su se s takvim zbivanjima nosila društva u prošlosti i može li se iz tih iskustava nešto naučiti, rekla je Serventi.
Uime uprave Sveučilišta plodan rad sudionicima poželio je prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić. Ovaj skup, rekao je, predstavlja priliku da se istraživači okupe i razmijene ideje, istraživanja i spoznaje o stanovništvu, granicama i teritorijima, te o izazovima, krizama i trendovima koji oblikuju naše zajednice. Kroz multidisciplinarni pristup, imamo priliku bolje razumjeti kompleksnost ovih pitanja i doprinijeti rješenjima koja će imati pozitivan utjecaj na naše društvo.
– Stanovništvo je temeljni element svake zajednice, a način na koji se stanovništvo distribuira i kreće između granica i teritorija ima veliki utjecaj na ekonomske, socijalne i političke procese. Svjedoci smo brojnih izazova, poput migracija, starenja stanovništva, urbanih transformacija i klimatskih promjena, koji zahtijevaju pažljivo razmatranje i pristup. Ovaj skup također naglašava značaj poslijediplomskih studija i istraživanja. Poslijediplomski studiji generalno a posebice oni koji se izvode na našem Sveučilištu omogućuju nam da dublje istražujemo složene probleme i razvijamo stručnost u specifičnim područjima, što je ključno za rješavanje izazova s kojima se suočavamo. Sveučilište u Zadru predano podržava razvoj poslijediplomskih programa i istraživanja te je ponosno na svoje studente i istraživače koji doprinose napretku znanosti i društva, rekao je Penezić.
_1695990797.jpg)
Plenarno izlaganje „Dubrovačke granice – politički, vjerski i etnički aspekti” održao je akademik prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, redoviti profesor u trajnom zvanju s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, svojedobno arhivist u Dubrovniku, kasnije istraživač u JAZU, ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu, sveučilišni profesor, dekan Hrvatskih studija. U svom izlaganju prikazao je kako je pitanje očuvanja granica bilo i pitanje očuvanja dubrovačke povijesti, bilo da se radi o političkim, teritorijalnim, vjerskim, etničkim ili antropološkim okvirima.
– Dubrovačka vlastela postala je dominantna sila koja je vladala Republikom i održavala je kupovinom, lobiranjem, ratovanjima. Nakon pet stoljeća previranja stekao je granice koje su se zadržale do danas kao vanjska hrvatska granica. Kao grad na granici kršćanstva, grad susreta civilizacija i republikanske slobode, pronio je pojam Libertas kao ključnu sastavnicu dubrovačkog identiteta, istaknuo je Ćosić.
_1695990821.jpg)
U nastavku su sudionici izlagali o izazovima zapadnobalkanske migrantske rute, depopulaciji dalmatinskih urbanih središta, feudalnoj organizaciji prostora na primjeru posjeda Borelli, zadarskim imigracijama u 18. stoljeću, ulozi legijskih logora u životu lokalnih zajednica rimske provincije Dalmacije itd. Na samom kraju skupa Anđelko Milardović predstavit će Demos Migrant portal.
