U susret obilježavanju 395. obljetnice smrti hrvatskog pjesnika Jurja Barakovića, koja se obilježava 1. kolovoza, Znanstvena knjižnica Zadar priredila je izbor iz fonda.
Juraj Baraković rođen je na obiteljskom dobru u Plemićima kod Zadra 1548. Osnovnu i humanističku školu završio je u Zadru, a visoke škole (zacijelo teologiju) negdje u Italiji. Prvi put se u arhivima spominje kao klerik 1564. , a kasnije kao svećenik 1586.
Desetak je godina službovao kao župnik u Novigradu, da bi kao kanonik, negdje na prijelomu stoljeća, iz dosad neutvrđenih razloga, bio protjeran u Šibenik i lišen crkvenih činova. Tu je ostao do 1613. , a možda i duže.
Životni put završio je u Rimu 1. kolovoza 1628. Književna djela Jurja Barakovića spadaju u razdoblje između renesanse i baroka. Svi Barakovićevi danas poznati radovi iz poznijeg su doba pjesnikova života, što upućuje na misao da je osim Jarule, Vile Slovinke i Drage, rapske pastirice mogao napisati i druga djela. O tome postoje i nepotvrđeni podaci u zadarskom kalendaru Il Rammentatore dalmatino (za 1868.), gdje se navodi kako je Baraković napisao životopis Marka Tulija Cicerona na talijanskom i životopis sv. Jeronima na hrvatskom jeziku, gramatiku ilirskog jezika, navodno tiskanu 1614. (izloženo na izložbi).
Osim navedenog kalendara u trezoru Znanstvene knjižnice Zadar kao rara (rijetkost) se čuva Vila Slovinka Jurja Barakovića, tiskana u Veneciji 1682. godine, te dva izdanja njegove Jarule iz 1701. i 1702.
Djelo Jarula u stihove je pretočena Biblija (Stari i Novi zavjet), podijeljena na „šest vikov svita”, prema shemi stvorenoj prvih stoljeća kršćanstva. Značenje riječi Jarula je gredica ili sandučić s cvijećem. Danas u Zadru jedan od parkova – Perivoj Jarula nosi upravo naziv prema djelu J. Barakovića, a nastao je nakon Drugog svjetskog rata po projektu arhitekta Josipa Budaka.
Vila Slovinka je dovršena u Šibeniku najkasnije 1613. godine i ostvaruje se na dvije razine, a na objema je u središtu pažnje grad Zadar. Na prvoj (I-VII), u susretu pjesnika s Vilom Slovinkom, riječ je o zadarskoj prošlosti, o postanku slovinskog naroda i jezika. Na drugoj razini, u susretu s poklisarom livanjskog bega, govori se o tadašnjem Zadru i posljedicama dugotrajne tuđinske vladavine zbog koje Zadrani „vas nauk od skule” promijeniše u „rimski”. U spjevu se naziru i pjesnikove nesuglasice s određenim obiteljima u Zadru, izgledno s onima koje su imale kakve veze s njegovim izgonom iz grada.
Ovim izborom iz fonda predstavljen je izbor najznačajnijih djela Jurja Barakovića: knjige, pretisci, fotografije, razglednice, posebni otisci, članci u časopisima, godišnjaci (kalendari)…
Izložbu se može posjetiti od 27. srpnja do 10. kolovoza, od ponedjeljka do petka od 7.00 do 14.00 sati u Odjelu rada s korisnicima Znanstvene knjižnice Zadar.
