Poslije Zemunika i Polače, znanstveno-književni kolokvij Zadarski književni krug nastavio je svoj rad u srijedu, 26. travnja u prepunoj dvorani Gradske knjižnice u Benkovcu. Program su s pažnjom slušali i u njemu sudjelovali učenici osmih razreda Osnovne škole u Benkovcu.
Ovom prigodom predstavljeni su zbornici Zadarskog književnog kruga koji donose znanstvene, književno povijesne i esejističke priloge o autorima rođenim ili životom vezanim za Zadar i zadarski kraj, od Petra Zoranića, autora prvog hrvatskog romana, do dana današnjih.
O Zadarskom književnom krugu i njegovoj desetogodišnjem jubileju, govorio je književnik Tomislav Marijan Bilosnić, idejni pokretač, voditelj Zadarskog književnog kruga, naglašavajući činjenicu kako se više od tridesetak domaćih i inozemnih autora ovogodišnjem skupu priključilo sa svojim esejističkim, znanstvenim, povijesno književnim, filološkim i književnim prilozima. Izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, dugogodišnja suradnica i urednica zbornika Zadarskog književnog kruga, govorila je o povijesnom i kulturnom kontekstu zadarske književne baštine osobito naglasivši potrebu njezina čuvanja i osvještavanja kao identitetske okosnice. Kao gost Zadarskog književnog kruga ovog je puta nastupio pjesnik Tomislav Domović, danas vodeći hrvatski pjesnik srednje generacije, uvršten u više panorama i antologija hrvatskog pjesništva.
Tako su u pjesničkom dijelu manifestacije Zadarski književni krug, do sada su nastupili članovi Društva hrvatskih književnika, Tomislav Marijan Bilosnić, Vlatko Majić, Sanja Knežević, Drago Krpina, Ante Tičić, te Tomislav Domović, član Hrvatskog Društva Pisaca, kao i pjesnik i voditelj klape Koporan, Nikola Marinović, književnik iz Pinkovca (Austrija) dr. sc. Robert Hajszan Panonski, urednik Panonskog lista i voditelj Panonskog instituta u Gradišću i gost iz Beča, pjesnik i glazbenik Mijo Bijuklić. Programima su se u Zemuniku, Polači i Benkovcu priključili i učenici ovdašnjih škola.
U znanstveno-književnom programu Zadarskog književnog kruga do sad je bilo riječi o Petru Zoraniću, Antunu Nizeteu, Zlatanu Jakšiću, Juliju Derossiju, Nikoli Ivanišinu, Stojanu Vučičeviću, Ivanu Aralici, Vladanu Desnici, Luki Paljetku; Miljenku Mandži, Roku Dobri, Pavlu Despotu, Anti Toniu Valčiću, Slavku Mikolčeviću, Joji Ricovu, Anti Stamaću, Robertu Bacalji, Kruni Krstiću, Augustinu Stipčeviću, Slavku Peroviću, Josipu Vladoviću Relji, Lojzi Krakaru, Tomislavu Marijanu Bilosniću (uz 75. godišnjicu života i 55. godišnjicu umjetničkog rada), i mnogim drugim književnicima vezanim za Zadar i zadarski kraj. Tako su obrađene i teme kao što su dijelektalna književnost zadarskog kraja, povezanost Zadarskog književnog kruga s časopisom „Krugovi”, Zadarsko – Arbanaški književni krug, književnost i umjetnost u Zadru tijekom Domovinskog rata, te druge teme vezane uz književnu i kulturnu baštinu Zadra.
Književno-znanstveni kolokvij Zadarski književni krug u organizaciji Udruge 3000 godina Za dar, od 2012. godine, s prekidom pandemijskog razdoblja, tradicionalno se odvija u sklopu obilježavanja Dana Zadarske županije i Dana hrvatske knjige.
