Izašao je 35. broj Zadarskog filatelista. Uvodni članak “Je li poštanska marka uistinu poštanska markica?” dokazuje da je uobičajeni naziv poštanska marka zaštićen odredbama Svjetske poštanske konvencije kako je zapisano u čl. 8. te da pojam poštanska markica nije poznat u filatelističkoj literaturi niti u poštanskom prometu. Izraz markica pokriva druga značenja.
Napis Romea i Ive Viskovića o poštanskoj službi u Dubrovačkoj Republici u razdoblju od 15. st. do njezina ukinuća (1808.) govori o specifičnosti te službe koja je od straha za svoju opstojnost zadržala organizaciju i funkciju europske srednjovjekovne glasničke službe. Ona je, uz vrsnu diplomaciju, razvijene konzulate i svoja predstavništva po svijetu, osnaživala prometne i trgovačke veze sa svijetom: prema Osmanskom carstvu, prema zapadu i prema Italiji, uglavnom kopnenim i morskim pravcima. No, u Dubrovniku je ipak dopušten austrijski poštanski ured 1804. (prvi u Dalmaciji bio je u Zadru 1797), a od 13. travnja 1806. Francuzi utemeljuju svoju poštu. Spominju se i prvi dubrovački poštanski žigovi (najstariji potječe iz 1804. s natpisom Ragusa).
O stećcima u filateliji piše Ivo Mišur. On je popisao sve ono što je do danas izišlo na poštanskim markama Jugoslavije (prva marka s tim motivom je iz 1956), Pošte Bosne i Hercegovine, HP Mostar, Crne Gore, Srbija, Pošta Republike Srpske BiH. Sve su marke reproducirane (fotografija i crteži, nazivi i godina izdanja).
Svakako je najveća vrijednost u članku Jedno zanimljivo pismo i početci filatelije u Zadru koji potpisuje g. Jurica Vučetić, dip. iur. iz Zadra. On je pronašao dva pisma upućena u Zadar na ime Miroslava Maroevića (1900. – 1975.), za koga se eto službeno zna da je bio (za sada) prvi poznati filatelist u Zadru. Kao mladić skupljao je poštanske marke, naručivao ih poštom u tada poznatih švicarskih trgovaca poštanskih maraka, a sve to je potvrđeno s dva pronađena pisma iz 1916. i 1919., dva računa te sveščićem u kojem su bile kupljene marke. Maroević je živio u Zadru u Calle Teatro Vecchio na br. 18 (danas Ulica Jurja Dalmatinca), a bavio se i fotografijom (Državni arhiv u Zadru otkupio je od njegovih nasljednika 33 fotografije na kojima je zabilježena kapitulacija Austro-Ugarske monarhije te ulazak talijanske okupacijske vojske u grad).
Četvrti nastavak napisa Umire li „hobi svih hobija?”, čiji je autor g. Igor Černigoj, pokazuje i citira razna mišljenja o budućnosti filatelije. Naime, svi podatci koji se navode o broju sabirača poštanskih maraka u zadnjih pola stoljeća tek su približni, ali je činjenica da filatelija doživljava ozbiljnu krizu, isto tako da je današnje stanje sasvim drukčije (i nepovoljnije), da poštanske pošiljke sramotno malo rabe poštansku marku, da naklade opadaju, da mlađih filatelista ima sve manje itd. Možda se odgovor na ovaj članak/ovaj upitnik nalazi u riječima jednoga talijanskog trgovca poštanskim markama: „Uvjeren sam da filatelija nije mrtva. Ona je jednostavno drukčija.”
Slijede obavijesti o tri velike svjetske filatelističke izložbe: HELVETIA 2022 u Luganu, CAPEX 22 u Torontu i HUNFILEX 2022 u Budimpešti gdje je bio izložen i naš časopis Zadarski filatelist te dobio veliku srebrnu i dvije srebrne medalje.
Medalje osvojene na svjetskim natjecateljskim filatelističkim izložbama u 2022. godini u klasi
filatelističke literature ( jedna od jedanaest klasa). Časopis je u Budimpešti nagrađen velikom
srebrnom medaljom, a u Luganu i Torontu, srebrnom medaljom (časopisi su iz godine koja
prethodi godini održavanja izložbe).
Rubrika Crtice iz povijesti HFD Zadar bilježi izložbu Titov lik na markama SFRJ (održana od 25. do 28. svibnja 1977. u prostorijama Tehničke škole) na 12 vitrina s 38 izložbenih listova, a izlagač je bio Dragan Lukić. Izložbu je razgledalo više od tisuću učenika i građana.
U rubrici Zanimljivosti iz svijeta filatelije g. Černigoj prikazuje crtež Kopnenih vrata (Porta Terraferma) jedne od 10 maraka koje su trebale biti izdane 18. 5. 1941. tj. na dan službene aneksije dijela Dalmacije Italiji.
Tu je još napis Martin Luther King – pismo iz zatvora, u kojem se govori o ovom borcu za crnačka prava, dobitniku Nobelove nagrade za mir (1964) i najmoćnijem vođi afroameričkog prosvjednog pokreta, koji je na mnogim poštanskim markama diljem svijeta.
Zadar na starim razglednicama pokazuje nam fotografiju Nove rive i hotela Bristol koji je otvoren 22. ožujka 1902. s prigodnim tekstom iz Narodnog lista.
