Izašao je novi broj Zadarskog filatelista. U svom članku Jurica Vučetić piše o Vojnoj pošti hrvatskog kontingenta vojne policije u sastavu međunarodnih mirovnih snaga ISAF u Afganistanu, gdje je u razdoblju od veljače 2003. do 15. rujna 2020. sudjelovalo oko 5700 hrvatskih časnika, dočasnika i vojnika. Riječ je o pošti (dopisnicama, razglednicama i pismima) koja su slana preko njemačkog kontingenta, frankirana su njemačkim poštanskim markama i poništena žigovima FELDPOST-a. Autor navodi sve poštanske žigove koje si su tada korišteni.
O poštanskoj službi Dubrovačke Republike pišu Romeo i Ivo Visković. Oni navode kronološkim redom: od akustične i optičke signalizacije, pisane prepiske s drugim državama s kojima je Dubrovnik imao trgovačke veze do kurirske veze (kopnom i morem).
Ivo Mišur piše o Hrvatima na crnogorskim poštanskim markama nakon što je Crna Gora stekla svoju samostalnost (2006). Svoj prikaz autor zaključuje: “Susjedna Hrvatska je u očima Crnogoraca najbliža zapadna zemlja, a Hrvati su u Crnu Goru uvijek donosili dašak europske kulture i prosperiteta. Stoga nije iznenađenje što je mnogima od njih ukazana čast izdavanja prigodnih poštanskih maraka s njihovim likovima.”
U trećem nastavku članka Umire li „hobi svih hobija?” koji potpisuje Igor Černigoj, spominju se problemi u vezi sa sabiranjem maraka i položajem filatelije i filatelista uopće. Unatoč svim tim jadima filatelija postoji i živi, kupuju se i sabiru marke, piše autor. „Promijenio se samo način pronalaženja materijala”, kako reče jedan talijanski trgovac. Sve ovisi o tradiciji neke zemlje, o njezinoj kulturi, ulaganju u reklamu filatelije, izboru motiva, dizajnera, tiska itd. Britanci su u tome uzor, neke male zemlje i dalje ulažu u filateliju jer znadu svoj posao.
Julije Maras piše o prvom zrakoplovu kojim je prenesena pošta. Bilo je to u Indiji 18. veljače 1911. Henri Peqeut (1888. – 1974.), francuski pilot, prenio je 6500 pisama i 40 dopisnica dvokrilnim zrakoplovom „Humber – Sommer” (motorom snage 50 konja, brzinom 97 km/h), na udaljenosti pet milja koju je prešao za 13 minuta (u indijskoj državi Uttar Pradesh).
Zabilježena su dva nova izdanja prigodnih društvenih omotnica: 190 godina Narodnog muzeja u Zadru te otvorenje Providurove palače u Zadru.
Tu je i članak o Svjetskoj filatelističkoj izložbi HUNFILEX 2022 u Budimpešti (31. ožujka – 3. travnja 2022.) na kojoj je izloženo 1320 izložbenih vitrina iz 44 zemlje i na kojoj je naš izložak ″Zadarski filatelist″ u klasi filatelističke literature ocijenjen sa 77 bodova te mu je dodijeljena velika ″srebrna″ medalja. U ovoj klasi izlagalo je 6 država (Velika Britanija, Mađarska, Italija, Luxemburg SAD i Hrvatska).
Medalja „Veliko srebro” sa Svjetske filatelističke izložbe HUNFILEX 2022 u Budimpešti
Rubrika Crtice iz povijesti HFD Zadar bilježi veliku izložbu „III. jadranski susret filatelista u ″Modernoj galeriji″ (31. X. – 7. XI. 1975.) na kojoj je sudjelovalo 13 izlagača iz 6 gradova (Zagreb, Pula, Krk, Šibenik, Split i Zadar) s 500 albumskih listova i oko 3000 maraka.
U Zanimljivostima Igor Černigoj bilježi Božićno primirje 1914. Naime, otok Man je uz suradnji s njemačkom poštom obilježio stotu obljetnicu Božićnog primirja u Prvom svjetskom ratu sa šest poštanskih maraka. Riječ je o jedinstvenom događaju u svjetskim ratovima: vojnici jedne i druge strane (Nijemci i Englezi) proglasili su pravo primirje, izišli iz rovova i čestitali sretan Božić, razmijenili poklone (duhan i vino), razgovarali i odigrali nogometnu utakmicu (pobijedili Nijemci 3 : 2). A onda? Sve ponovno!
S naslovom Planirane, a nikad izdane Černigoj piše o talijanskim markama koje su bile planirane za izdavanje 18. svibnja 1941., tj. za obilježavanje pripojenja Dalmacije Italiji. Crteži su u Povijesnom muzeju u Rimu i dio su „iredentističke knjižnice” (na jednoj marki je motiv iz Zadra!).
Zadar na starim razglednicama (iz kolekcije g. Zvonimira Šuljka) prikazuje Licej sv. Dimitrija.