Danas, kada svekolika pošta i vijesti stižu u svaki kutak svijeta u realnom vremenu (u vremenu bez zakašnjenja), gotovo je nezamislivo kako se to radilo prije otprilike 350 godina. U kolikoj je mjeri poštanska veza u to doba bila zapravo relativan pojam, i čime se sve morao baviti jedan ministar pošta, podsjeća nas zgodna anegdota o Benjaminu Franklinu kojeg je 1753. britanska kruna imenovala upraviteljem pošta za 13 kolonija, kao i američka spomen-omotnica s poštanskom markom koja prikazuje poštanskog konjanika na ulazu u grad.
Od New Yorka do Bostona vodila je cesta duga nekih 400 kilometara. Bio je to kako kažu Amerikanci ″the most sophisticated highway of Colonial America″ (″najsofisticiranija cesta kolonijalne Amerike″), a kad je 1673. godine (dakle, prije 349 godina) poštanski konjanik uspio tu udaljenost savladati za 15 dana bio je obasut čestitkama. Međutim, za usputna se mjesta nikada nisu utvrdile udaljenosti, pa su američki kolonijalni poštari imali mnoštvo problema i svađa s građanima pri određivanju poštarine, koja se plaćala prema udaljenosti, a poštar je poštarinu izračunavao i naplaćivao doslovno na kućnom pragu primatelja pisma (bilo je to doba kada još nije bila izmišljena poštanska marka kojom se poštarina plaćala unaprijed).
Kako bi riješio taj problem, Franklin je 1753. sjeo u kočiju s ugrađenim odometrom (uređaj pričvršćen na kotač kočije koji mjeri prijeđenu kilometražu) i krenuo na put. Za njim je išlo nekoliko teretnih kola s kamenjem za označavanje udaljenosti, pa je ovaj službeni konvoj, zaustavljajući se svaku milju i ukapajući miljokaze, zauvijek ″riješio″ problem poštanskih tarifa na potezu New York – Boston. Konjanici su i dalje za put koji danas preleti mlazni avion za nekih 25 minuta, trebali petnaest dana, ali je barem donekle ″vuk bio sit, a koza cijela″. Upravo je Rowland Hill, izumitelja prve poštanske marke 1840., bio prvi koji je tvrdio da u poštanskom poslu treba zanemariti udaljenost.
Američka povijest Benjaminu Franklinu pripisuje da je prvi predvidio značaj poštanske veze u američkom ratu za nezavisnost.
