Novi broj najdugovječnije tiskovine zadarskih studenata

Na Sveučilištu u Zadru održana je promocija XI. broja časopisa Rostra – Časopisa studenata povijesti Sveučilišta u Zadru. Osnovan već relativno davne 2008. godine, časopis je u svom četrnaestogodišnjem postojanju uspio doživjeti čak 11 brojeva, što ga čini najdugovječnijom tiskovinom studenata zadarskog Sveučilišta. Ovaj časopis, koji objavljuje ne samo članke, feljtone i recenzije povijesnih tema, oslanja se često i na interdisciplinarnost znanosti. Tako se u časopisu mogu pronaći članci povijesne tematike, poduprti sa znanostima poput geografije, antropologije, arheologije, povijesti umjetnosti i slično.

Članke jedanaestog broja predstavilo je četvero profesora s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, a uvodnu riječ su održali glavni urednik XI. broja, Ante Senta te zamjenik pročelnika Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić.

– Studentska aktivnost u vrijeme lockdowna i pandemije rezultirala je objavom čak 11 članaka vrijednih studenata ne samo s hrvatskih, već i inozemnih sveučilišta, rekao je glavni urednik Senta, ističući studentsku aktivnost pisanja feljtona te dva intervjua koja su se odvila s doc. dr. sc. Brankom Kasalom, profesorom sa zadarskog Odjela za povijest, te dr. sc. Sinišom Maleševićem, profesorom na Odjelu za sociologiju sveučilišta u Dublinu.

Profesor Bratanić pohvalio je studentsku aktivnost u ovom vremenu neaktivnosti te istaknuo potrebu da se Rostra i dalje objavljuje. Izrazio je podršku i za buduće naraštaje onih koji će se uhvatiti ukoštac sa stvaranjem nečega tako iznimnog.

Prof. dr. sc. Anamarija Kurilić, izv. prof. dr. sc. Valentina Šoštarić, izv. prof. dr. sc. Sanda Uglešić i izv. prof. dr. sc. Ante Bralić predstavili su objavljene članke koji obrađuju raznovrsne teme poput reforme makedonske vojske pod Aleksandrom Velikim, u kojoj Renato Nović koristi tri bitke, kod Heroneje, Gaugamele i Hidaspa. O slučaju Johannesa Rykenera članak je napisala Petra Kolesarić (FFOS), oslanjajući se na jedini dostupan izvor iz razdoblja srednjeg vijeka koji se tiče transseksualnosti i homoseksualne prostitucije. Rad “Inzularno knjiško slikarstvo ranoga srednjeg vijeka” Dore Štublin obuhvaća slikarstvo Irske i Velike Britanije ranog srednjeg vijeka, između 650. i 850. godine, dok rad Lucije Radoš „Iluminirani rukopisi tzv. Ada grupe” opisuje iluminirane rukopise grupe poznate i pod imenom „Dvorska škola Karla Velikoga”.

Među brojnim člancima tu su i oni koji obrađuju Theodorea Roosevelta i Španjolsko-američki rat, Franklina Delana Roosevelta, rimsku provinciju Ahaju, Vijetnamski rat u američkim medijima… Čitajući članak o Vijetnamskom ratu u američkim medijima, profesor Bralić se zapitao što je stvarnost a što realnost, za kraj postavivši retoričko pitanje o živimo li već sada u virtualnoj stvarnosti.

Na koncu predstavljanja, za katedru je ponovno nekoliko riječi uputio glavni urednik Senta, zahvalivši svima koji su sudjelovali u ovome projektu, te ih naposljetku uputio u preuzimanje besplatnih primjeraka ovoga još jednog uspješno obavljenog studentskog projekta studenata povijesti Sveučilišta u Zadru.