je godine zamijenila izdavanjem fotomonografije “Grad koji volimo”. Podijeljena je u tri dijela – razglednice, Krešimir Ćosić i fotografije zadarskih fotografa, a u Gradskoj knjižnici danas su je predstavili Ivo Kalajdžić, Zoran Veselinović i Željko Karavida.
Sva tri dijela svjedoče o ljubavi prema jednom gradu koji je imao svoje mijene kroz povijest. One se ogledaju kroz razglednice koje datiraju od sredine 19. stoljeća, ali i uratke velikih majstora zadarske fotografije u 20. i 21. stoljeću -braće Brkan, Abdulaha Seferovića, Željka Karavide, Zvonka Kucelina, Mare Milin, Mladena Radolovića Mrlje, Stipe Suraća…
– Fotografiju je u Zadar 1970. godine donio Tomaso Burato, koji je 20 godina nakon otkrića dagerotipije već počeo raditi s njom. U Zadar je došao iz Padove, otvorio je atelje na Tri bunara i priredio prve tri fotomonografije u Hrvatskoj. Ipak, mi u Zadru fotografiju dijelimo na vrijeme prije i poslije braće Brkan, koji su bili velika avangarda i čije je djelo i danas aktualno. Mi smo svi bježali od te tradicije jer smo znali da ju ne možemo dostojno slijediti, rekao je na predstavljanju knjige jedan od zastupljenih autora Željko Karavida.
Rekao je i kako FIAP-ovu titulu ekscelencije fotografije koju su braća Brkan imala danas u Zadru ima samo Zvonko Kucelin, kako je Mladen Radolović Mrlja vjerojatno najbolji hrvatski pejsažist a Stipe Surać nevjerojatan talent u rangu spomenute braće.
Prijatelj udruge Zoran Veselinović rekao je nekoliko riječi o Krešimiru Ćosiću, središnjoj osobi ove monografije. U vrijeme kada Messi prelazi iz Barcelone u PSG zbog plesa milijuna, podsjetio je na Krešinu glasovitu rečenicu “Zovu Lakersi, ali zove i Zadar”.
– Danas se postavlja pitanja tko je najbolji hrvatski košarkaš. Zar je potrebno reći – Krešimir Ćosić?, poentirao je Veselinović.
Ivo Kalajdžić dao je kratak okvir za objavljene razglednice, od najstarije poznate o Zadru iz 1875. godine, preko poslijeratnih s motivima srušenoga grada do suvremenih.
Urednik monografije je agilni tajnik Miki Savić, a može ju se nabaviti izravno preko Udruge osoba oštećena sluha Zadarske županije (023/213 442, Ruđera Boškovića 6/3).
