Kneževa palača danas obilježava 4. godinu od pompoznog otvaranja na kojem je bio i premijer Andrej Plenković. Bio je to prvi EU projekt kojim je Grad Zadar uspio to povijesno zdanje obnoviti novcima iz EU fondova, a nakon što je Kneževa bila raketirana tijekom listopadskog napada na Zadar.
Nakon rata u statiku i novi krov Kneževe palače uloženo je, ako se dobro sjećamo, 10-ak milijuna kuna, pa je EU projekt Kneževe bio uglavnom unutrašnje uređenje i opremanje. Zabljesnula je Kneževa u novom sjaju i ruhu koji je čak bio i pretjeran. U obnovljenoj koncertnoj dvorani bilo je previše dizajnerskih zastora, reflektora, a i tonski pult je zauzimao prostor publici koja je zasjela u nimalo udobne dizajnerske sjedalice.
Nekima su smetali i bambusi koji su u međuvremenu nestali, a drugima ostakljen atrij. U Kneževu palaču uselili su i novi djelatnici. Otvoreno je šest radnih mjesta koje i danas financira Grad Zadar iako se vode kao “izložbeni paviljon Narodnog muzeja koji je županijska ustanova”.
No, što je od svega ostalo četiri godine poslije? Koliko je Kneževa palača postala, što su nositelji projekta iz Odjela za EU fondove, željeli – dnevni boravak Zadrana? U njoj se odvija dio kulturnog života Grada, preko Narodnog muzeja i Koncertnog ureda koji su ugovorom podijelili i upravljanje Kneževom palačom.
Teško da bi ikada dobili odgovor na pitanje koliko je samoodrživost njihovih kulturnih proizvoda. Nastojanje da se Kneževa palača izdigne kao mjesto likovne kulture s velikim ljetnim izložbama koje bi privukle turiste i povećali prihode, u korona godini je zaustavljeno. Deseci tisuća posjetitelja, koliko se navodilo uz izložbu Chagalla, Warhola i Dalija, prošlog je ljeta palo na 500-njak domaćih i stranih gostiju koji su pogledali izložbu “Krš, grad i more”, kao najveću izložbu u Kneževoj palači koja još traje.
U Narodnom muzeju lani je bio planiran veliki gost Kneževe – Pablo Picasso na Azurnoj obali, istine radi u Hrvatskoj već viđena izložba uglavnom keramike, koja bi se “nakon što prođe korona” trebala postaviti u Kneževoj palači, što je najavila ravnateljica Narodnog muzeja Renata Peroš.
U korona godini uveden je i novi program za one koji su se držali epidemioloških preporuka – podcast naziva “Muzeofonija”. Pokrenut je i zbog marketinga koji u brojkama za 2020 ovako izgleda: Kneževu palaču je posjetilo 8912 osoba, od čega je kartu za izložbu kupilo njih skoro polovica, a 232 osobe pratila su različita predavanja, na radionicma je sudjelovalo njih 401, stručna vodstva platilo 196 osoba, a na posebnim događanjima ih je bilo preko tri tisuće.
Prostori Kneževe palače su iznajmljuju, a najveći prihod bi trebao biti od organizacije svadbenih domjenaka. Osim dva vjenčanja uz matičara, domjenci su otpali kao i vjenčanja u koroni, ali su najavljeni u većem broju za lipanj ove godine. Kombinacija je to vjenčanja u sv. Šime i domjenka u Kneževoj palači.
