U povodu Dana grada Biograda na Moru i nebeske zaštitnice svete Stošije – Anastazije koja se proslavlja 15. siječnja, u biogradskom Zavičajnom muzeju otvorena je izložba pod nazivom “Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika”.
Svjetioničarstvo je službeno započelo puštanjem u rad namjenskog objekta u Savudriji 1818. godine, danas u statusu zaštićenog kulturnog dobra.
– Naši svjetionici su dio nacionalne graditeljske i kulturno-povijesne baštine, bitni za pomorsku tradiciju i identitet Republike Hrvatske, kazao je domaćin Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja.
Od ukupno 1.244 hrvatska otoka, 67 ih je naseljeno, od toga 47 cijelu godinu.
– Na našem širem području najpoznatiji su svjetionik Tajer na Kornatima koji je izgrađen 1876. godine, i Veli Rat iz 1849. godine koji se nalazi na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka. Tajer i Veli Rat su jedni od najpopularnijih hrvatskih svjetionika koji nude smještaj turistima, rekao je Samardžić.
Uz eksponate koji svjedoče o dugačkom popisu dužnosti danas iznimno rijetkog zanimanja svjetioničara, prezentirana je i dokumentarna građa koja posreduje vrijedne informacije o djelovanju svjetioničara tijekom čitavog prošlog stoljeća: život i rad u danas gotovo nezamislivim uvjetima. Također, tematizira i što znači biti svjetioničar u 21. stoljeća.
– Pedeset svjetionika na hrvatskom Jadranu svjedoče o bogatoj hrvatskoj pomorskoj tradiciji te izazovima poziva svjetioničara, veoma rijetkom zanimanju, naglasila je Petra Blažević iz Hrvatskog pomorskog muzeja, autorica izložbe i izuzetno bogatog kataloga na hrvatskom i talijanskom jeziku.
Važno je napomenuti da je sve svjetionike podignula Austro-Ugarska država, najviše u 19. stoljeću. I još bi da nije bilo ratova.
– S obzirom na razvedenost naše obale i količinu pomorskog prometa, na hrvatskom Jadranu ima preko 1.200 objekta signalizacije, kazala je Blažević.
Izložbom se dotiču pitanja o tome kako je gradnja svjetionika mijenjala lokacije na kojima su sagrađeni te kako se mijenjalo svjetionike same: ratovima, modernizacijom tehnologije i čovjekovim napuštanjem uslijed automatizacije.
– Na primjeru današnjeg savudrijskog svjetioničara Maria Milin Ungara, koji je peta generacija svjetioničara u svojoj obitelji, tematizira se značenje tog poziva u 21. stoljeću, naglasila je Blažević.
Nazočnima se u ime Grada Biograda biranim riječima dobrodošlice obratila Ivana Stamičar, dopredsjednica Gradskog vijeća, zahvalila organizatorima te pozvala građane da usprkos koronavirusu uz pridržavanje epidemioloških mjera razgledaju, kaže, izuzetno zanimljivu i poučnu izložbu.
– Uz eksponate koji svjedoče o dugačkom popisu dužnosti danas iznimno rijetkog zanimanja svjetioničara, prezentira se i dokumentarna građa koja posjeduje vrijedne informacije o djelovanju svjetioničara tijekom čitavog prošlog stoljeća, život i rad u danas gotovo nezamislivim uvjetima. Odvojite jedan sat slobodnog vremena i dođite razgledati ovu jedinstvenu izložbu o svjetionicima i svjetioničarima, nećete požaliti, pozvala je Stamičar.
Za svečani štimung brinula se Radica Rada Vrančić, biogradsko-kunska pjesnikinja, porijeklom iz Tkona, koja je čitala pjesme iz svojih zbirki. Izložbu je otvorenom proglasio Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja Split.
Izložba je organizirana u partnerstvu Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Ustanove za održavanje pomorskih plovnih putova Plovput d.o.o., te Zavičajnog muzeja Biograd, a izložba je ostvarena u suradnji s Gradom.
Autori izložbe su Danka Radić, Marijan Bradanović, Dean Krmac, Petra Blažević, Sunčana Dežjot, Antonija Perković, a autorica stručne koncepcije izložbe i kataloga Petra Blažević.
