Premijeru Zločina i kazne ove subote gledat će 50 sretnika

Drama plus po prvi put premijerno na zadarskoj kazališnoj sceni donosi jedan od najvažnijih romana kako ruske, tako i svjetske književnosti uopće – Zločin i kaznu F.M. Dostojevskog.

Premijera “Zločina i kazne” Drame plus u režiji Vinka Radovčića bit će odigrana u subotu, 5. rujna s početkom u 21:30 sati u Kazalištu lutaka Zadar. Ulaznice za predstavu mogu se kupiti u Indie baru po cijeni od 60 kuna, a zbog epidemiološke situacije sjedalica ima za 50 ljudi.

Ovo kapitalno djelo realizma u novom, suvremenom ruhu nastalo je pod režijskom palicom Vinka Radovčića, dok dramaturgiju potpisuje Antonela Tošić. Temeljn prema motivima scenske adaptacije Andrzeja Witolda Wajde, Zločin i kazna postaje poligon za testiranje granica izdržljivosti psihe jednog čovjeka, razapetog između dva identiteta – borca za društvenu pravdu i ubojice. 

Stavljajući poseban naglasak na mračnu, sumornu, gotovo žučljivu atmosferu sanktpeterburškog (petrogradskog) podzemlja, kojim vladaju najniži slojevi društva tadašnje Rusije, problematizira se poimanje pravde. Likovi ulaze u neposrednu filozofsku raspravu oko iste, pitajući se koliko ju je puta povijest čovječanstva povrgnula procesu prevrednovanja i koje to posljedice na nas, kao socijalna bića, ostavlja? Vrijedi li ubiti jednu pišljivu uš? Kako će se ono odraziti ostatak hranidbenog lanca? Hoćemo li doživjeti toliko žuđenu društveno-političku promjenu nabolje ili će pak vremenom rezultirati domino efektom i uništiti svaku postojeću društvenu strukturu i hijerarhiju? 

Sve su to pitanja koja kolaju glavom Rodiona Romanoviča Raskoljnikova, mladog, ambicioznog, inteligentnog, ali izmučenog studenta prava, sad već tipskog literarnog lika, kojemu krajnje siromaštvo u kojem se zatekao sve više nalikuje na trajni socijalni hendikep, nego na jednu od teških, ali, u konačnici, prebrodivih životnih faza. 

Za likove ovog komada patnja nije akutno psihofizičko stanje, već nesnošljiva svakodnevica. Odvaživši se na ubojstvo kako bi krenuo na čvrsti put dokazivanja svojih filozofskih teza, naš protagonist polagano uviđa kako ipak ne kroči putem dokaza već putem iskušenja.