Kolovoz je postao mjesec festivala vaninstitucionalne kulture u Zadru koje priređuju domaćini uglavnom uz pomoć kulturnjaka iz Zagreba, ali i sufinanciranja Ministarstva kulture i naravno Grada Zadra.
Nakon najstarijeg Zadra snova, u petak je završen Nosi mi se festival, dok u ponedjeljak počinje Monoplay, jedinstveni plesni događaj u Hrvatskoj.
Nosi se festival u kolovoškoj turističkoj žegi donio je osvježenje s izvedbama avangardog teatra. Teatro VeRRdi, udruga Jure Arasa, glumca Kazališta lutaka, uspjela je koncepcijom festivala razdrmati i učamale moždane vijuge. Razgovori nakon svake kazališne izvedbe u dvorištu sv. Domnika bili su izvanreda prilika za domaću publiku da slušaju i budu dio intelektulanog kružoka.
Gosti su bili eminentni o čemu govori i podatak da je na prvoj večeri trebao sudjelovati akademik Tonko Maroević koji je, na žalost tjedan dana ranije preminuo. Nosi se festival bio je posvećen jednom od najvećih hrvatskih intelektualaca, jedino je što je Aras mogao napraviti. Na jednoj od tematskih večeri gostovao je i svoju knjigu predstavio naš najveći sociolog kulture, prof. dr Vjeran Katunarić. Uz sociologa Svena Marcelića te filozofa Marka Vučetića, koji se prometnuo u glavnu zvijezdu, čak i perforemara, kako ga je komplimentirala Nataša Govedić, s festivala je izostala povjesničarka umjetnosti Antonija Mlikota. Međutim, žensku stranu zadarskog sveučilišta držala je profesorica ruskog Andrijana Vidić čije su fotografije zaslužile izložbu na idućem festivalu.
Nosi se festival na kojem je bila prilika doživjeti kazalište Branka Brezoveca i gledati Dušanku Glid Stojanović, prvakinje nacionalnog tetra koja je taj status potvrdila svojom glumom u duodrami s Arasom, završio je s Krležom.
Zadarska publika je imala priliku pogledati jedno suvremeno čitanje najvećeg hrvatskog klasika, odnosno kazališnu stilizaciju razgovora s Krležom, Predraga Matvejevića. Proces stvaranja i odjek predstave “Doviđenja na nebu – Razgovori s Krležom” u režiji Ivana Planinića, u izvedi KunstTeatara, najbolje je, uz mladog redatelja, približio dr. Goran Pavlić uz predstavljanje svoje nove knjige Glembajevi: dvojno čitanje.
Bio je to podsjetnik na Krležu koji je stvorio svoju kulturu, dio koje je ugradio u Zadru ( potaknuo poslijeratnu obnovu, stvarnje Filozofskog fakulteta, izložbu Zlato i Srebro…). Načeta rasprava o tome koliko mu je Zadar, za razliku od don Pave Kera, voditelja izložbe Zlato i Srebro Zadra, iskazao zahvalnost, tema je za jedan novi festival.
