U Code Hubu Sveučilišta u Zadru danas je predstavljen projekt Hrvatske zakleade za znanost “Jadranska maritimna hodočašća u lokalnom, nacionalnom i transnacionalnom kontekstu” (PILGRIMAR). Maritimna hodočašća su godišnji rituali štovanja lokalnih svetaca koja uključuju translokaciju svetoga objekta, ljudi, ili i jednoga i drugoga preko mora, a projekt su predstavili voditelj doc. dr. sc. Mario Katić te suradnici doc. dr. sc. Trpimir Vedriš, doc. dr. sc. Ante Blaće i doc. dr. sc. Tomislav Klarin. Uz njih, na projektu će sudjelovati Mirela Hrovatin, Karmen Turčinov i jedan odabrani doktorand.
– Naša je pretpostavka da su maritimna hodočašća postala „sidra” za lokalne zajednice, zbližavajući izmještene članove zajednice i održavajući transnacionalne veze. Štoviše, s razvojem turizma, maritimna hodočašća se ponovno „stvaraju” te postaju važan ili glavni pokretač lokalne turističke ponude. Naša je hipoteza da su ovi različiti interesi oblikovani i potaknuti globalizacijskim procesima i da su lokalne hodočasničke prakse usmjerene više prema sekularnim manifestacijama koje rezultiraju procesom stvaranje baštine, istaknuo je Katić u predstavljanju programa.
Na prvi pogled PILGRIMAR je vezan uz religiju, ali je zapravo još važnije ono oko nje – lokalni i nacionalni identitet, baština, turizam. Maritimna hodočašća su zgusnuti događaji za koje male zajednice obično žive tijekom cijele godine, a iz njih se mogu iščitati različiti podaci o društvu. Projekt će obuhvatiti pet hodočašća: Gospu od Zečeva u Ninu, Gospu od sniga u Kukljici, Gospu od Tarca na Kornatima, Kraljicu ribara iz Sali na Piškeru te Gospu od Škrpjela na Perastu.
– Kod maritimnih hodočašća riječ je najčešće o vrlo specifičnim lokalnim svecima, koji imaju poveznicu s mjestom, ribarskim ili pomorskim. Danas su takva događanja više usmjerena prema sekularnom aspektu, baštini, turizmu, a mi želimo dati primjere dobre prakse, jer postoje opasnosti da ona izgube svoju religijsku svrhu, devastiraju se i na kraju izgube. Lokalne zajednice trebaju imati koristi od maritimnih hodočašća kao resursa u održavanju zajednice, ali i zadržati turizam u realnim okvirima i spriječiti trajno devastiranje ovih mjesta i praksi, rekao je Katić.
Trpimir Vedriš za ovu je priliku iskoračio iz svojeg užeg interesa kulta svetaca, zanimajući se za uspostavu šireg uzorka jadranskih i mediteranskih svetačkih toponima i središta kultova. Ispitat će se sličnosti sa srodnim praksama u antici i srednjem vijeku te iz arhiva pokušati “iskopati” najraniji spomen ovih praksi.
– To je kao traženje igle u plastu sijena, ali bi bilo dragocjeni vidjeti koliko su ti fenomeni stari, rekao je Vedriš.
Vrijednost projekta je blizu milijun kuna, a uključuje 280 dana terenskih istraživanja, s 14 sudjelovanja na međunarodnim znanstvenim skupovima i završnom međunarodnom konferencijom u Zadru. Jedan od ciljeva projekta je Sveučilište u Zadru smjestiti u kontekst sveučilišta koji se bave maritimnom baštinom. Sudioinicima u projektu čestitao je prorektor za znanost i informacijsku strukturu Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.
