Projektom No Walls! jučer je u Studentskom klubu obilježena 30. obljetnica rušenja Berlinskog zida i ujedinjenja njemačkog naroda. Pad Berlinskog zida jedan je od najvažnijih događanja novije njemačke povijesti. Ovaj događaj nije utjecao samo na Njemačku, već na razvoj čitave Europe.
– Dana 9. studenog 1989. godine ne samo da je završila podjela njemačkog društva, nego je završila i ideološka i gospodarsko-ekonomska podjela ljudi. Pad Berlinskog zida u široj javnosti nazvan je padom takozvane željezne zavjese i potaknuo je kraj hladnog rata, kaže strana lektorica na Odjelu za germanistiku Larissa Holz, koja je provela projekt zajedno s predstavnicom studenata germanistike Doloresom Perković i uz potporu pročelnice Odjela za germanistiku, izv. prof. dr. dc. Anite Pavić Pintarić.
Holz je u Zadar došla preko DAAD-a (Njemačka služba za akademsku razmjenu) i bitno joj je ne samo širiti znanje njemačkoga jezika, nego i znanje o njemačkoj kulturi.
– Činjenica da je uopće došlo do ponovnog ujedinjenja njemačkog naroda, koje je uslijedilo na neočekivano miran način, je zaista bitna za povijest cijele Europe, s obzirom da je gradnja Berlinskog zida posljedica Drugog svjetskog rata i simbol lišenja slobode te podjela Istoka i Zapada. Različiti kolegiji kako jezičnog, tako i književnog modula Odjela za germanistiku, intenzivno tematiziraju taj odjeljak njemačke povijesti, zbog toga što obilježava čitavo jedno stoljeće koje kulminira upravo padom Berlinskog zida, ističe Holz.
Studentima je tema približena kroz u tri etape. Izlaganje “Grafiti i njihovo značenje kao pojava na Berlinskom zidu” održao je zagrebački grafiti-umjetnik Ivan Oštarčević. Upoznao ih je s poviješću street arta, od početnih tagova u New Yorku u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, do throw upa, wildstilea, stencila te murala kao najzahtjevnije forme.
– Grafitima su ljudi na Berlinskom zidu izražavali svoje frustracije podjelom. Dosta poruka posvećeno je ljudima koji su pokušali bježati ili su prešli na drugu stranu, ali uglavnom su to bile svakodnevne poruke, ostavljanje traga. Dio zida koji je tamo ostao do danas uglavnom je prekriven suvremenim političkim i društvenim porukama, porukama mira, a često murale dolaze napraviti najveći umjetnici današnjice, izložio je Oštarčević.
Nakon što su dobili uvid u moć simbolike, studenti su doživljeno mogli na radionici prenijeti na platno u mediju grafita. Suradnik Ministarstva vanjskih poslova te bivši zaposlenik njemačkog Bundestaga i njemačkog konzulata u Zagrebu Ivan Marić zatim je održao informativno predavanje o utjecaju Berlinskog zida na društvo Europe, nakon čega je održana rasprava na temu “30 godina nakon pada Berlinskog zida. S kojim se političkim i društvenim barijerama danas susrećemo?”. Treći i posljednji dio projekta bio je kviz na temu Berlinski zid, na kojemu su studenti pokazali svoja dotadašnja i stečena znanja.
