I ove godine djelatnici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA) nastavljaju podvodna arheološka istraživanja antičke luke na položaju Barbir u Sukošanu. Na tom su mjestu još davne 1973. od strane zadarskog arheologa Borisa Ilakovca dokumentirane podvodne strukture koje su činile kompleksnu luku, za koju se već tada pretpostavilo da pripada vremenu rimske vladavine na našim prostorima.
Dugi niz godina to su bili jedini podaci o ovom zanimljivom nalazištu, a interes podvodnih arheologa MCPA potaknuo je sustavna istraživanja koja su započela 2017. godine. Kao i prethodnih godina, fokus istraživanja je bio na dokumentiranju podvodnih struktura koje su u antičko vrijeme činile pristanište. Pristanište se sastojalo od jednog velikog mola dužine gotovo 100 m koje je zajedno sa drugim manjim lukobranom dužine oko 40 m činilo luku zaštićenu od južnih i sjevernih vjetrova. Same pristanišne strukture su bile građene na način da su se obrađeni trupci izrađeni od lokalnog bora (pinije) vertikalno u nekoliko paralelnih nizova zabijali u morsko dno, a prostor među njima se ispunjavao kamenom i pijeskom. Tako čvrsto ukopane strukture su vjerojatno imale završnu hodnu površinu od sitnijeg kamena. Budući da nije poznato da je u antičkom vremenu na području Sukošana postojalo neko veće naselje, luka je najvjerojatnije prvenstveno služila gospodarskom imanju koje se nalazilo u njenoj neposrednoj blizini, a čiji ostatci za sada nisu istraženi. Podvodna arheološka iskopavanja su pokazala da je luka nastala krajem 1. stoljeća, o čemu svjedoče brojni nalazi keramičkih posuda i amfora, uljanica te ulomaka stakla koji su putem pomorskih trgovačkih veza do Sukošana došli iz različitih krajeva Mediterana – s područja današnje Grčke, Turske, Bliskog Istoka i Italije.
Na osnovu nalaza amfora znamo da se iz udaljenih krajeva uvozilo vino, maslinovo ulje i riblji proizvodi, a od ostalih prehrambenih proizvoda se ističu brojni nalazi koštica maslina, višnje, grožđa, breskve, kao i ljuski oraha i lješnjaka. Veliko proširenje lučkih instalacija dogodilo se sredinom 4. stoljeća, a dokaze o intenzivnom trgovačkom prometu tokom tog vremena nam pokazuju i nalazi s prostora sjeverne Afrike. Među nalazima iz tog razdoblja svakako se ističe tridesetak brončanih novčića kovanih za vrijeme careva Konstantina II, Konstansa i Konstancija II pronađenih u sloju dubine 150 cm ispod razine današnjeg morskog dna. Ostaci lučkih instalacija važnih antičkih središta poput Zadra, Salone i Pule uslijed modernih gradnji su većim dijelom uništene i do danas neistražene. Stoga nam podatci koje arheolozi mogu dobiti istraživanjem podmorskih struktura vezanih uz manja naselja ili gospodarske objekte, poput ovog u Sukošanu, pružaju brojne dokaze o načinu njihove gradnje, a ujedno svjedoče i o važnosti naše obale u trgovačkom prometu koji se duž nje odvijao u vrijeme antike.
Podvodna arheološka istraživanja financira Ministarstvo kulture, a u njima, uz voditelja Mladena Pešića sudjeluju i djelatnici MCPA Luka Bekić, Roko Surić, Maja Kaleb, Franka Trcera, kao i vanjski suradnici Vinka Milišić i Marko Lete. Paralelno se na nalazištu u sklopu programa edukacije kojeg također financira Ministarstvo kulture odvija dvotjedni Osnovni tečaj podvodne arheologije za osam studenata koji su došli iz različitih krajeva svijeta. Šaroliku ekipu čine mladi arheolozi iz Kine, Tajlanda, Egipta, Australije, Rumunjske, Srbije, Poljske i Walesa. Ove godine su se kao predavači na tečaju priključili i Roman Scholz sa Njemačkog arheološkog instituta (Deutsches Archäologisches Institut), Lisa Briggs (Global History of Capitalism Project, Oxford Centre for Global History, University of Oxford) te Dino Taras iz Arheološkog muzeja u Zadru. Snimanje dronom je odradila Maja Grgurić s Odjela za Arheologiju Sveučilišta u Zadru, a tehničku pomoć pri ronjenju i logistici pružili su Saša Stipanić iz Zadar Sub-a i Đani Iglić iz ronilačkog kluba Sv. Roko.
