Na Galešnjaku, otočiću u Pašmanskom kanalu koji je danas planetarno poznat zbog svoga srcolikoga oblika, u dalekoj su prošlosti živjeli ljudi, i to u starijoj fazi mlađega kamenog doba. Bilo je to prije nešto više od 7000 godina.
Da je tome tako svjedoči nanovije otkriće istraživačkog tima Odjela za arheologiju sa Sveučilišta u Zadru. Prije nekoliko dana u podmorju između otočića Ričula i Galešnjaka, na dnu dubine od 6 metara, otkrili su prastaru golemu pravocrtnu konstrukciju izgrađenu od krupnijega amorfnog kamena. Datira iz razdoblja kada je razina mora bila oko pet metara niža od današnje.
Taj zahtjevni graditeljski poduhvat, dugačak oko 80 metara, obavila je prapovijesna zajednica da bi premostila onodobnu pličinu te došla do Galešnjaka i na njemu se nastanila. To se dogodilo negdje između 6.100 i 5.400 godina prije Krista, na što upućuje nalaz tzv. impresso keramike. Riječ je o starijem neolitiku kada ljudi još nisu poznavali kovine. No, bavili su se stočarstvom i zemljoradnjom, a dio prehrane dobivali su i iz mora.
Do sada je poznato tek nekoliko njihovih naselja u sjevernoj Dalmaciji. Osim Crnog vrila i Smilčića, to je i jedan lokalitet na području Nina. Njima se sad priključuje i Galešnjak, otočić uz koji veliko plavetnilo čuva za sada najstariju podvodnu konstrukciju u hrvatskom dijelu Jadrana.
Do ovog vrijednog otkrića došlo se zahvaljujući ronilačkom pregledu dna podmorja uz otočić Ričul, gdje podvodni arheolozi već niz godina vrše sustavna istraživanja. U njima sudjeluju dr. sc. Mato Ilkić (voditelj), dr. sc. Mate Parica (zamjenik), arheologinja Nikolina Stepan te studentica Vinka Milišić. Ove godine pomogli su im i arheolozi Marko Meštrov te Edi Visković.
Sredstva za ovogodišnju kampanju osigurali su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Općina Sveti Filip i Jakov. Značajnu logističku potporu dobili su od Alana Mandića iz Turnja, koji im je ustupio kuću za smještaj ronilačke opreme, a dao je i brod za potrebe arheoloških istraživanja.
