Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt, rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić i župan Zadarske županije Božidar Longin potpisat će u utorak, 21. svibnja 2019. u 11 sati, u Zavodu za povijesne znanosti HAZU Pismo namjere o osnivanju Hrvatskog muzeja maritimne kulture u Zadru.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, nakon sjedinjenja Zadra s domovinom, provodila je opsežan program njegove urbanističke, kulturne i znanstvene rehabilitacije, obnavljajući visokoškolsku tradiciju, samostane, crkve i crkvenu umjetničku baštinu grada. a tragu te misije, Akademija je 1954. g. osnovala Institut za povijesne znanosti, (danas Zavod) u Zadru, koji nije djelovao samo kao znanstvena institucija već i kao plodonosno i simbiotsko kulturno žarište grada.
Prigodom svečanog obilježavanja stogodišnjice Akademije 1966. godine, nakon višegodišnjeg prikupljanja građe, otvoren je u okrilju zadarskog Instituta Pomorski muzej, na čijim temeljima danas osnivamo suvremeni muzejski, znanstveni i edukativni centar posvećen hrvatskoj maritimnoj kulturi. Ovom inicijativom Akademija želi i u današnjem vremenu otvarati vrata za one društvene poduhvate koji su ostali izvan institucionalnog državnog fokusa. Jedna od tih tema svakako je i hrvatska maritimna kultura, njezina povijest, sadašnjost i budućnost.
– Krajnji je čas da se u hrvatskom znanstveno-muzeološkom korpusu stvori mjesto u kojem će se čuvati, proučavati i promicati hrvatska maritimna kultura: pomorska, ribarska i ona najmlađa, marikulturna, u kojoj smo sve donedavno prednjačili u svijetu. Ta potreba je utoliko veća što u Hrvatskoj ne postoji centar u kojem bi se sustavno vrednovala i proučavala maritimna baština. Postojeći muzeji ili zbirke fragmentirano dotiču pojedine segmente maritimnog nasljeđa, često ostajući u nostalgično-zavičajnim okvirima, poručuju iz Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU.
Hrvatski muzej maritimne kulture bio bi u sastavu HAZU kao njegova jedinica i djelovao bi u skladu s propisima kojima se uređuje osnivanje i rad muzeja, pravilima HAZU za rad njegovih jedinica i ugovorom Potpisnika Pisma namjere. Muzej bi se nalazio u postojećim i novoizgrađenim prostorima Zavoda za povijesne znanosti u Zadru, a perivoj vile Dirce, kojem će se priključiti i postojeći park Maraska, uredio bi se kao muzej na otvorenom. Bit će to tematizirano muzejsko predvorje u ukupnoj parkovnoj površini od 14.000 m2, na najljepšem obalnom području grada.
Muzejski sadržaj obuhvaćao bi: pomorski dio (s naglaskom na lokalnu pomorsku kulturu grada i regije razvijen na tragu regionalne pomorske povijesti), ribarski dio (s naglaskom na lokalni ali i ukupni hrvatski doprinos ribarskoj kulturi i povijesti svijeta) i marikulturni dio (s naglaskom na suvremeni i budući održivi razvitak marikulturnog gospodarstva, koji predvodi upravo Zadar i njegova Županija). Prostorno-programski koncept obuhvaća prezentacijski program na otvorenim parkovnim površinama i vrtnim paviljonima, prezentacijske prostore u zatvorenom s multimedijskim doživljajnim scenarijima, multivalentnu dvoranu za održavanje raznovrsnih događanja, učionice, knjižnicu i druge prostore za znanstveni rad te prostore za kustose, znanstveno i drugo osoblje i servisne funkcije. Ukupna zatvorena površina Muzeja ne bi bila veća od 1.000 m2 korisne površine.
Sveučilište u Zadru svoju znanstvenu i edukacijsku misiju također ostvaruje u interakciji s Gradom i Zadarskom županijom i zainteresirano je za stvaranje osnovice za širenje studijskih programa u području maritimne znanosti, maritimnog gospodarstva i maritimne kulture. Sudjelujući u osnivanju i programskom profiliranju ove specifične institucije, Sveučilište stvara osnovicu za širenje studijskih programa u području maritimne znanosti, maritimnog gospodarstva i maritimne kulture. Na matrici sveučilišnog projekta Arhipelogos, Hrvatski muzej maritimne kulture, kao stožerna institucija, mogao bi se razviti u disperzirani i umreženi sustav komplementarnih postojećih, ali i novih muzejskih zbirki na obali i otocima hrvatskog Jadrana. Nakon muzejskog umreženja, učinci kulturne i edukativne disperzije u široki jadranski prostor, poprimit će nacionalno značenje.
Grad Zadar i Zadarska županija baštine maritimnu kulturu u svim svojim sastavnicama – pomorstvu, ribarstvu i marikulturi, gradeći gospodarski identitet grada i regije upravo kroz sustavno promicanje svojeg maritimnog identiteta. Zadarska županija najsnažnije je suvremeno središte ribarstva i marikulture na hrvatskom dijelu Jadrana, a zajedno s gradom Zadrom namjerava i dalje promicati taj razvojni smjer, sjedinjujući hrvatsko maritimno nasljeđe sa suvremenim kretanjima u jadranskoj, mediteranskoj i svjetskoj maritimnoj kulturi.
Takvoj odluci pridonosi i spoznaja da će Hrvatski muzej maritimne kulture u Zadru, pored navedenog, predstavljati novi i atraktivni segment zadarskog kulturnog turizma. Za grad Zadar značajno je i to što će to biti jedan od rijetkih kulturnih turističkih sadržaja lociran izvan poluotočne povijesne jezgre, što pridonosi željenoj disperziji turističkog interesa prema širem području grada.
Inicijativa o osnivanju Hrvatskog muzeja maritimne kulture u Zadru ne bi smjela biti ograničena samo na Hrvatsku akademiju, Sveučilište u Zadru, grad Zadar i Zadarsku županiju nego je otvorena za doprinose i svih drugih koji mogu pridonijeti promicanju i ostvarenju zamisli o muzeju. Idejni začetnik projekta je zadarski arhitekt Nikola Bašić.
