“Ovom knjigom želi se poručiti da je dobro činiti dobro. U knjizi ima mnogo primjera ne samo starijih osoba već i mnogo mladih ljudi, učenika, studenata, poduzetnika, humanitaraca, sportaša i ostalih, koji su svojim upornim radom postigli vrhunske rezultate, čime su obogatili sebe, ali i užu i širu zajednicu, naš Grad, Županiju i našu Domovinu. Zbog toga mogu biti primjer mladima, motivirajući ih na dobročinstva, na rad i stvaralaštvo, i pokazujući im da se samo stalnim radom i upornim vježbanjem mogu postići uspjesi, čime će dobro učiniti ne samo sebi već i društvenoj i gospodarskoj zajednici kojoj pripadaju”, ističe Roman Segarić u svojoj knjizi “Leksikon zadarskih laureata”, koja je danas predstavljena na Sveučilištu u Zadru.
Riječ je knjizi koja na preko tisuću stranica donosi priču o nagradama koje su od 1961. do danas dodjeljivali Općina i Grad Zadar te Zadarska županija. Predstavljanje u Svečanoj dvorani započelo je minutom šutnje za jednoga od njih, mons. Pavla Keru, koji je preminuo prethodne noći.
– U Zadarskoj županiji u 25 godina postojanja mnogi su zaslužni pojedinci i ustanove dobili nagrade. Nije to uvijek bilo jednoglasno, ali za kod nagrada za životno djelo postizali smo redovito konsenzus i ostavljali iza sebe stranačku pripadnost. Svi ti pojedinci bili su izuzetno korisni za zajednicu i veseli me ostvarenje ovako velikog projekta, rekao je predsjednik Županijske skupštine Željko Lončar.
Prikupljanje podataka nije uvijek bilo jednostavno, ali su sve teškoće nadvladane uz veliku ljubav prema gradu i županiji.
– Leksikon nije samo popis osoba kojima gradska uprava odaje zahvalnost, nego svjedok vremena i ljudi koji su obilježili posljednja desetljeća Grada i županije. To su ljudi koji su svojom inspiracijom i radom učinili našu svakodnevicu boljom i sretnijom. Zadar su ljudi koji svojom djelima pišu povijest i grade budućnost našeg grada, istaknula je zamjenica gradonačelnika Jagoda Surać.
Rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican prisjetila se načina na koji je knjiga krenula prema danjem svjetlu. Sveučilište uspješno provodi svoje ciljeve zahvaljujući svojim zaposlenicima, a kada im se jave ljudi sa strane koji naprave ovakvo monumentalno djelo i pokucaju na vrata, to je neprocjenjiv dar.
– Leksikon zadarskih laureata je svojevrsno autorovo svjedočenje da su Grad Zadar i Zadarska županija prepoznavali vrijednosti pojedinaca u svim područjima ljudske djelatnosti, napose u sportu, kulturi i umjetnosti; da su bez obzira na političke prilike i neprilike nagrade i priznanja ostali u duhu naroda sa značenjem odavanja časti pojedincima koji su u svojem vremenu činili više i bolje te zavrijedili javno priznanje. Bez obzira na društvene mijene tijekom šest desetljeća, nagrade i javna priznanja na zadarskom su području imali značenje darivanja djelića slave za neporecive zasluge značajnoj osobi koja je ujedno, prema prosudbi predlagača i ocjenjivača djela i osobe, predstavljala moralni uzor u društvenom javnom prostoru i u vremenu kojemu pripada. Kulturni je to odjek Grada Zadra i Zadarske županije i izraz poštivanja ljudskog rada i postignuća rada raznih osoba kroz godišnje ili životne kotače vremena, rekla je rektorica Vica, dodajući kako će vrijednost i značenje leksikografskog sadržaja ove knjige u tome što je autor ostavio prostora i čitateljima sklonima još dubljem istraživačkom ili misaonom poniranju da iznesu na vidjelo ono što on nije.
– Posebna vrijednost Leksikona zadarskih laureata jest ta da važno ne ostavlja zaboravu i stalan je podsjetnik na sva dobra djela vrijedna javnoga priznanja i nagrade te na one koji su ta djela ostvarili na području Zadra i Zadarske županije. Gledano u širem kontekstu, Leksikon zadarskih laureata popunjava prazninu ravnodušja prema onima koji su dio sebe dali za dobrobit kraja i dobrobit svoje zemlje, rekla je Vican.
Ova je knjiga spomenik vremenu i ljudima koji su umnogome obilježili suvremeni naraštaj Zadra i Zadarske županije. Među zadarskim laureatima mnogo je onih koji nisu samo ponos Zadra već i cijele Hrvatske. To je i logično s obzirom na gospodarsko, kulturno, znanstveno i sportsko značenje Zadra u našoj domovini, istaknuo je urednik knjige prof. dr. sc. Josip Faričić, kojemu je jedan od recenzenata, predsjednik zadarskog ogranka Matice hrvatske Radomir Jurić, zahvalio na velikom trudu koji je uložio u nastanak djela.
– Meni je posebno dojmljiva posveta majci Romani, koja je na svijet donijela devetero djece, a ovo deveto je upravo danas među nama, zatim supruzi Daniri, koja je također tu, a onda i gospođi Milki Antak rođ. Surać iz Murvice, koja je u kući u Ulici Kraljskog dalmatina podigla 26 napuštene djece, rekao je Jurić te ukazao na dva različita kriterija – u doba komunizma nagrađivali su se većinom političari i vojna lica, posebice od 1972. godine, iako je i među njima bilo zaslužnih pojedinaca.
I doc. dr. sc. Zlatko Begonja ukazao je na neke anomalije iz doba nedemokratskog režima.
– Analizom kriterija, i to napose iz vremena egzistencije socijalističke Jugoslavije, može se potpuno jasno raspoznati do koje su mjere svjetonazorski, odnosno ideološki kriteriji imali presudnu ulogu u raspletu dilema prilikom odabira laureata. U tom smislu potrebno je pod posebnim povećalom promatrati načine prijava na natječaj, potom rasprave i donesene zaključke nedležnih općinskih tijela u svezi nagrada, kao i shodno tome njihova osebujna pojašnjenja. No, ovdje je jednako tako neophodno naglasiti kako se takve, najblaže rečeno suspektne potupke, ne može i ne smije promatrati kao opće pravilo, jer bi time obezvrijedili i umanjili vrijednost onih koji su, pa i u takvom sustavu i postavljenom redu vrijednosti, svojom izvrsnošću, kvalitetama i kompetencijama potpuno opravdano zaslužili i dobili pojedina odličja, rekao je Begonja.
Dr. sc. Ante Gverić predstavio je laureate iz područja zdravstva, humanitarnog rada te vjerskih zajednica. Puno je tu pojedinaca koji i danas žive u sjećanju Zadrana – nadbiskupi Marijan Oblak i Ivan Prenđa, mons. Šime Duka, fra Bernardin Škunca, pater Stjepan Krasić, mons Pavao Kero, liječnici Freidoon Ghazi, Roman Jelić, Vjekoslav Jerolimov, Mile Klarić, Boris Labar, Slavko Perović, Ivan Blajić, Josip Franičević…
– Vjerujem da će Grad i Županija znati na prikladan način ocijeniti ovo djelo, zaključio je Gverić.
