ZADAR– U povodu Dana Arheološkog muzeja u Zadru koji obilježava 186 godina postojanja danas je predstavljen znanstveni projekt na ranokršćanskoj škrinji iz Novalje.
Jedna od rijetkih svjetskih relikvijara, škrinja je pronađena 1971. godine a tijekom dvogodišnjeg programa onaće biti istraživana, rekonstruirana i vrednovana. Projekt je to kojeg je odbrilo Ministarstvo znanosti Odjelu za povijest umjetnosti uz partnerstvo Sveučilišta iz Maribora koje je tražilo suradnju u primjeni svojih najnovijih metoda zaštite na nekoj od zadarskih starina, ispričala je voditeljica zadarsko- slovenskog tima doc.dr.Antonija Mlikota.
Ideju im je dao ravnatelj Arheološkog muzeja dr. Jakov Vučić, a neizmjernu pomoć u rekonstrukciji škrinje pružio Frane Šunić, voditelj tehničkog odjela zadarskog muzeja. On je demonstrirao izradu škrinje koju je predstavio ravnatelj muzeja. Škrinja je nađena u vrtu Vladimira Vidasa u Novalji a svjedok je bio pok. Zoran Šimatović(brat zadarske plesne pedagoginje, također pok. Nives Šimatović Predovan).
Škrinja je u Zagrebu konzervirana a prvu analizu je napravio je Anđelo Badurina koji je o škrinji iz Novalje najviše pisao (pretpostavlja se da datira iz 4. stoljeća).
Brončana škrinja ima 32 ulomka na kojima su ukucani prizori iz Starog i Novog zavjeta, niz s dvije divlje mačke, pet jelena, 7 stabala te s vinovom lozom. Novo što je otkriveno je prikaz Mojsija koji izbija vodu iz stijene a za koji znamo samo iz fotografija, kazao je dr Vučić.
Trenutno stanje škrinje nije točno, što je, prema riječima Vučića, potvrdio pokus kojeg je izveo Frane Šunić. Na škrinji treba namjestiti poklopac u istim dimenzijama, što će biti jedan od ciljeva ovog projekta. Kada se škrinja rekonstruira s novim prijedlozima, ona će biti tema radionice ali i novog suvenira Arheološkog muzeja. Radi se o vrijednom primjerku relikvijara čije će tajne otkriti zadarski povjesničari umjetnosti.
