ZADAR– U Europi se čude da su Hrvati imali plemićki stalež i dalje misle da smo mi „prosjaci i sinovi”. Balkanizacija ovih prostora dogodila se za vrijeme prve i druge Jugoslavije, istaknuo je povjesničar prof.dr. Miroslav Granić na predstavljanju knjige Plemstvo Kraljevine Dalmacije 1814.-1918.
Knjigu o dalmatinskom plemstvu u doba druge austrijske vladavine, prof. dr. Granić napisao je u koautorstvu s arhivistom Denisom Martinovićem koji je obradio heraldiku – grboslovlje. Jedna od vrijednosti tog kapitalnog djela je upravo prikaz slikom i riječju grbova više od 230 plemićkih obitelji Dalmacije koje je priznavala i evidentirala austrijska vlast. Najveći dio grbovlja, čak 132 nađeno je u Bečkom državnom arhivu gdje je dragocjena bila pomoć Edija Modrinića iz zadarskog arhiva. Njega je na današnjoj promociju u prepunoj Loži posebno pohvalio dr. Granić.
On je u svom osvrtu na knjigu istaknuo povijesnu spoznaju o tome kako je Kraljevina Italija nakon ujedinjenja priznala u potpunosti dalmatinsko plemstvo, dok je Austrija to uradila samo u pet gradova – među kojima je bio Kotor.
– Nakon Dubrovnika, Zadar je imao najviše plemićkih obitelji, a iza 1918. ovdje je bio najveći plemićki korpus. Zadnji plemićki status dobila je od Austrije obitelj Topić s Visa. Posljednji plemićki naslov u Zadru dodijeljen je Frani Zofra, naveo je prof. Granić. On je pojasnio i kako talijanska titula “conte” (bili su to Borelli, op.a) u austrijskom plemićkom ustroju nije bila ekvivalent tituli grofa koju je od Austrije dobilo samo pet Dubrovčana.
Plemstvo u Dalmaciji je živjelo do 1918. godine a ukinuto je Vidovdanskim ustavom, ustvrdio je povjesničar Granić.
– Ovo je prva sinteza o dalmatinskom plemstvu i grbovima, prvi moderni priručnik i kapitalno djelo, kazao je među ostalim recenzent prof. dr. Stjepan Ćosić. Bivši ravnatelj Državnog arhiva Hrvatske i sveučilišni profesor, Ćosić je zadarski student kao što je akademik Nenad Cambi do umirovljenja profesor na zadarskoj arheologiji.
On je potomak najstarije plemićke splitske obitelji ali mu nikad nije palo napamet nositi titulu plemenitog. No, nakon tvrdnje nekih kako su Cambijevi izumrli, ova će knjiga biti, kazao je ugledni arheolog, neoboriv dokaz da to nije istina.
Akademik Cambi već 25 godina vodi Književni krug, udrugu iz Splita koja je izdala 1000 naslova, među kojima je 30 zadarskih autora, naveo je akademik Cambi, izražavajući zadovoljstvo što su uz Državni arhiv u Zadru, suizdavači vrijedne knjige.
Začeci ove knjige sežu u 2013. godinu, podsjetio je dr. Ante Granić ravnatelj Državnog arhiva u Zadru. Rad autorskog tima na knjizi o dalmatinskom plemstvu kroz dvije godine financijski je poduprlo Ministarstvo kulture.
