Novi broj časopisa Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru “Archaeologia adriatica” posvećen je preminulom profesoru i pioniru podvodne arheologije u Hrvatskoj dr. sc. Zdenku Brusiću. Brusićevu biografiju napisao je pročelnik Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru Ante Uglešić, bibliografiju je priredila Renata Oštarić, a nakon radova vezanih uz istraživanja i problematiku na kojima je Brusić za života radio, broj zatvara nekrolog iz pera Dalibora Martinovića.
Brusić je rođen u Šibeniku 1938. godine. Osnovno obrazovanje završio je u Privlaci kod Zadra i u Ninu, a gimnaziju je pohađao u Zadru. Studij jednopredmetne arheologije završio je godine 1963. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je kasnije magistrirao i doktorirao. Godine 1966. zaposlio se kao kustos u arheološkoj zbirci u Ninu gdje ostaje do 1969., kada prelazi u Muzej grada Šibenika. U Arheološki muzej Zadar dolazi 1982. godine na mjesto ravnatelja, a 1998. prelazi na Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru. Umirovljen je 2003. godine, no nastavlja predavati u svojstvu gostujućeg nastavnika na preddiplomskom i diplomskom studiju arheologije te doktorskom studiju Arheologija istočnog Jadrana. Shrvan kratkotrajnom i teškom bolešću, umro je 10. studenoga 2014.
Malo je znanstvenika, ističe Uglešić, koji su se u hrvatskoj arheološkoj znanosti bavili tako širokim temama kao što je to bio prof. Brusić. Istraživao je paleolitik, neolitik, željezo doba, helenističko i rimsko razdoblje, helenistička i rimska pristaništa, ostatke antičkih i srednjovjekovnih brodoloma, ostatke plovnih objekata i brodograđevnih konstrukcija, plovne puteve, osiguranja plovidbenih ruta i još mnoštvo toga. Posebno je važno njegovo istraživanje podmorskih arheoloških nalazišta. Više je godina istraživao antičku luku Enone (Nina), gdje je otkrio prve liburnske brodove osebujno šivane konstrukcije, najstarije brodograđevne tehnike na Sredozemlju. Nedaleko od Nina pronašao je i dva starohrvatska broda iz 11. stoljeća, toliko dobro očuvana da se nakon njihova vađenja i konzervacije mogao rekonstruirati oblik i napraviti replike. Za izradu dviju replika, nazvanih Condura Croatica, jedan od najzaslužnijih je upravo prof. Brusić. Posebno je važno istaknuti i njegovo istraživanje antičkih brodoloma u blizini otoka Zlarina i Oblika kod Šibenika te u Pakoštanima kod Zadra.
– Među kolegama arheolozima Zdenko Brusić bio je uvažen ne samo zbog vrijednih prinosa i natprosječnih stručnih kompetencija već i zbog svojih ljudskih vrlina. Poznat po vedrom mediteranskom duhu i stilu življenja uvijek nas je oduševljavao neposrednošću i jednostavnošću, optimizmom i radnom energijom. Osim toga, resio ga je i posebno istančan osjećaj za pronalazak važnih arheoloških lokaliteta, kojih je dobar dio nesebično prepustio za istraživanje mlađim kolegama. Prkosio je godinama svojom intelektualnom i fizičkom snagom. Gotovo da nikad nije otišao u mirovinu jer je sve do svoje smrti radio istim intenzitetom i zanosom, ističe Uglešić.
Kao jedan od pionira – začetnika naše podvodne arheologije sudjelovao je u prvim podvodnim arheološkim istraživanjima na Jadranu, godine 1967. u šibenskom akvatoriju. Od tada pa praktički do smrti nije prestao roneći istraživati našu prošlost, a koliko je to bila njegova opsesija svjedoči i činjenica da ni u najtežoj bolesti nije ostavljao svoje ronilačko odijelo, već ga je dao suziti u nadi da će ponovno zaranjati u dubine i istraživati arheološke ostatke u našem podmorju.
Prof. Brusić bio je zaljubljenik i u tradicijsku baštinu. Jedan od posljednjih njegovih projekata bio je zaštita dalmatinske janjetine na razini Europske unije kao jedinstvene vrijednosti i najstarijega gastronomskog brenda ovog dijela svijeta. Temeljem toga proizašao je, otkriva Uglešić, njegov dosad neobjavljen rad Oda janjetini, u kojem na znanstveno-popularan način i preko arheoloških nalaza potvrđuje da spremanje janjetine na dva najjednostavnija načina, na ražnju i pod pekom, odražava osam tisuća godina nepromijenjenu tradiciju dalmatinskoga prostora.
– Profesora Zdenka Brusića njegova sveukupna postignuća opravdano smještaju u sam vrh hrvatske arheologije. Svojim istraživanjima u više je aspekata dao doprinos upisu Hrvatske na europsku i svjetsku arheološku i kulturno-povijesnu kartu. Stoga njemu posthumno posvećen ovaj broj časopisa Archaelogia Adriatica samo je jedan od načina da se tom skromnom i iznimnom znanstveniku i čovjeku pokušamo barem djelomice odužiti, zaključuje Uglešić.
Osim biografije, bibliografije i nekrologa, Archaeologia Adriatica, Vol.9 No.1 donosi izvorne znanstvene članke dr. Brunislava Marijanovića „Minijatura iz Smilčića”, dr. Smiljana Gluščevića „Arheologija Silbe i silbenskih grebena”, rad dr. Maste Parice o kasnoantičkom pristaništu u uvali Pocukmarak na otoku Silbi, Ive Fadića i Anamarije Eterović Borzić o staklenim bočicama oblika datulje sa zadarskog područja itd. Irena Radić Rossi autorica je vrijednog priloga o osnovnoj terminologiji za potrebe arheologije broda, u kojemu je objašnjeno preko 150 termina poput apostola, balasta, bradve, iga, jarma, kolotura, kosnika, kučine, lakomice, lastinog repa, mrtve bande, uklade, upore…
