Novi roman 87-godišnjeg zadarskog književnika, akademika Ivana Aralice, pod naslovom “Farrell” predstavljen je danas u izložbenom prostoru Školske knjige na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu.
Nakon Sjena, Kepeca, Japundžeta, Bunara na turskoj granici i Anastazije još jednim opsežnim romanom pisac nam daje na znanje da čarobni vrutak priča nije presušio. Majstorsko kazivanje o ljubavi, izdaji i idealima, navode iz Škoslek knjige.
Najnovijim povijesnim romanom Farrell, u kojemu prati život Gašpara Grbeše u hrvatskoj emigrantskoj zajednici u američkom industrijskom gradu Farrellu, Aralica je zaokružio svoju razgranatu romanesknu obradu života stanovnika dalmatinskog zaleđa. Posegnuo je za još jednom omiljenom temom – komunizmom. Aralica otkriva nevjerojatnu informaciju da je gotovo sedmina svih članova Komunističke partije u Americi potjecala iz nevelike hrvatske zajednice u Farrellu! Iako za to postoji mnogo povijesnih i drugih razloga, taj podatak govori ponešto i o sklonosti Hrvata da utočište za svoje probleme i nacionalne slabosti često pokušavaju naći u sklopu velikih ideologija.
Akademik Ivan Aralica (Puljani na planini Promini u Zagori, 10. rujna 1930.) jedan je od dominantnih hrvatskih narativnih prozaika druge polovice 20. stoljeća. Nakon školovanja na Učiteljskoj školi (Preparandija) u Kninu 1953. godine, učiteljevao je u selima Dalmatinske zagore. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1961. godine te radio kao upravitelj, ravnatelj i od 1971. godine kao profesor srednjih škola u Zadru. Politički je angažiran potkraj 1960-ih i početkom 1970-ih godina u ostvarenju hrvatskog proljeća. Početkom 1990-ih uključuje se u politiku kao član Hrvatske demokratske zajednice.
Godine 1993. postaje zastupnik te potpredsjednik Županijskog doma Sabora, što ostaje sve do njegova raspuštanja 2000. godine. Bio je član Zakladne uprave Zaklade hrvatskog državnog zavjeta od 1999. do 2002. godine. Bio je član suradnik HAZU – Razred za književnost od 1986. do 1992. godine a redoviti je član HAZU – Razred za književnost od 1992. godine.
Nakon sloma Hrvatskog proljeća napisao je svoja najpoznatija djela – “Psi u trgovištu” (1979.), “Put bez sna” (1982.), “Duše robova” (1984.) i “Graditelj svratišta” (1986.). U sklopu novijih romana u kojima se bavi odnosom pojedinca i vlasti nastao je roman “Ambra”, obračun s komunističkom ideologijom nastavio je i publicističkom knjigom “Mentalni komunist” (2012.).
