Od ponedjeljka, 10 srpnja do subote, 19. kolovoza, u sklopu turističke ponude TZ mjesta Ugljan, bit će organizirano ragledavanje Samostan sv. Jeronima u Ugljanu. Samostan se nalazi na rtu koji sa sjeverne strane zatvara luku Ugljan i na pješčanoj plaži Mostir. Kao obiteljsku zadužbinu 1430. godine utemeljio ga je Šimun Benja, djed modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje, osnivača glagoljske tiskare u Rijeci.
U samostanskom klaustru nalazi se njegova bogato ukrašena nadgrobna ploča. Crkva je posvećena 21. svibnja 1447. godine. Posvećena je svetom Jeronimu, zaštitniku Dalmacije i legendarnom “izumitelju” glagoljice. Mala braća provincije sv. Jeronima u Zadru povjerili su 1933. godine samostan i crkvu na čuvanje sestrama Družbe Kćeri Milosrđa TSR sv. Franje. Crkvu je sagradio Juraj Lukači-Zavaliska. Samostan se može razgledati od ponedjeljka do subote, od 17 do 19 sati.
Za razgledavanje je od prošlog tjedna pa sve do 10. rujna, od 17 do 18.45 sati otvoren i Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, čija je zbirka starih i rijetkih knjiga Rješenjem Ministarstva kulture od 29. prosinca 2016. godine proglašena kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
Među najvrijednijim i najstarijim knjigama svakako je peto izdanje Marulićeve „Judite” iz 1527. godine, tu su i mnogi glagoljski misali i brevijari tiskani u Rimu. Ukupno je u samostanskoj knjižnici, koja se spominje u drugoj polovici 15. stoljeća, 4654 naslova u 7092 sveska knjiga i periodike.
U knjižnici ima nekoliko djela iz 16. stoljeća, deseci knjiga iz 17. i 18. stoljeća… Uređenje knjižnice započeo je 1925. godine fra Šime Vladović, u sređivanju građe do Drugoga svjetskog rata sudjelovali su i učenici gimnazije, a od 1953. godine ponovno fra Vladović. Od 1975. godine o knjižnici se brinuo fra Nikola Gregov.
Osim Zbirke starih i rijetkih knjiga, na popis kulturnog dobra Samostana sv. Pavla Pustinjaka uvršteno je više umjetnina, među kojima su i dvije slike nevelike umjetničke vrijednosti, ali značajne jer su rad dvojice zadarskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Oltarnu sliku s prikazom sv. Roka naslikao je Ivan Skvarčina (Giovanni Squarcina), a slika Bogorodica od Bezgrješnog Začeća sa sv. Antom Padovanskim, sv. Ljudevitom i sv. Elizabetom rad je zadarskog konzervatora, arheologa i slikara Giovannija Smiricha (Ivan Žmirić, Zmirić, Smirić).
Zbirka čuva i nekoliko slika baroknih stilskih odlika, vjerojatno dio opreme samostana iz ranijih razdoblja, koje su izradili neznani majstori venecijanske provenijencije i koje su, iako skromne likovne kvalitete, vrijedno svjedočanstvo zalaganja redovnika da prostor svoje svakodnevice opreme suvremenim umjetničkim djelima. U zbirci su i grb franjevaca trećoredaca, više kamenih ulomaka, ulomak pluteja, ophodno raspelo, viseći svijećnjak, knjiga Datja i Pridatja (knjiga primitaka i izdataka koju su od 1592. do 1675. vodili samostanski ekonomi), misal, tiskarske preše i tiskarske matrice različita sadržaja, pisaći stroj, grafički stroj koji je samostan otkupio od obitelji pokojnoga slikara, grafičara i restauratora Josipa Resteka, a navodno je nekad pripadao uglednoj zagrebačkoj obitelji Strozzi.
