Izložba “Ispričat ću ti priču” kustosice Muzeja Timke Alihodžić kroz sedam panoa i vitrinom s izloženim materijalom, govori o običajima pokapanja u antičkom Zadru, dok je autorica na osnovi rezultata antropološke analize i grobnih priloga dala svoj prilog u rekonstruiranju života ljudi čiji su grobovi prezentirani na izložbi.
– Izložba je namijenjena svim sugrađanima koji strpljivo i sa velikim zanimanjem uvijek prate arheološka istraživanja u Zadru, osobito kada su u pitanju istraživanja nekropola, pojasnila je autorica izložbe i kataloga. Naime, od svog osnutka davne 1832. godine do danas arheolozi Arheološkog muzeja istražili su preko 2500 grobova na prostoru gdje se prostire nekropola antičkog Zadra. Kako je Timka Alihodžić aktivna sudionica istraživanja od 1989. kroz njene ruke je prošlo oko 2000 grobova.
– Adrenalin koji je bio prisutan tijekom otkrića grobova s bogatim prilozima nije jenjavao ni tijekom post-terenske obrade. Međutim, uvijek su bili zanemarivani takozvani “siromašni” grobovi koji nisu imali nakit, reprezentativne predmete izrađene od različitog materijala. Jer, kada su počeli stizati rezultati antropološke analize dr. Marija Šlausa i dr. Marija Novaka iz Instituta za antropologiju u Zagrebu shvatila sam da i grob bez priloga ili pak sa skromnim prilozima, može dati svoju priču, rekla je Alihodžić.
Sve je tako počelo s grobom 50 na lokaciji Vrt Relja. Antropološkom analizom je utvrđeno da je osoba pokopana u tom grobu muškarac koji je umro u dobi od 35 do 40 godina te da je bolovao od sifilisa. To me malo začudilo jer ja, a vjerujem i svi vi, imamo informaciju o pojavi sifilisa u Europi tek nakon Kolumbovog otkrića Amerike 1492. godine. S ovom analizom to postaje dvojbeno, kazala je Alihodžić, pojašnjavajući kako se tako rodila i ideja o izložbi.
– Način ukopa, izrada grobne arhitekture, grobni prilozi… sve su to bitne komponente koje ne bi trebalo razdvajati, a zajedno s rezultatima antropološke analize dobivamo jednu priču o osobi čiji smo grob otkrili i istražili. Saznajemo kojeg je spola, u kojoj je godini umrla, od čega je bolovala, koje predmete je koristila za života i još mnogo, mnogo toga, istaknula je Alihodžić.
Audio katalog
Za izradu legendi Braylovim pismom zaslužan je Nikola Vitlov iz Udruge slijepih Zadarske županije. On je, indirektno, zaslužan i za audio katalog, pojasnila je Alihodžić.
– Moja prvotna ideja bila je da dio teksta s ovih panoa bude napisan na Braylovom pismu kako bi i osobe oštećena vida mogle pratiti napisan tekst. Tada mi je gospodin Nikola rekao da se takvo pismo sve manje koristi te da se u današnje vrijeme više koriste audio zapisi. Sjajnim profesionalnim glasovima Katarine Gulan i Gorana Paleke snimljenima u studiju Ante Valčića ovaj katalog je pretočen u prvi audio katalog koji izdaje Arheološki muzej Zadar, a namijenjen je ne samo slijepim osobama, već i školskoj djeci, kao i svima onima koji nisu u mogućnosti doći pogledati izložbu, istaknula je Alihodžić, odgovarajući za kraj i na najučestalije pitanje sugrađana kada vide arheologe kako čiste grob – “Ima li zlata?”
Odgovor je:
– Ima nešto vrjednije od zlata, ima priča koju nam nudi svaki grob, poručila je autorica.