U Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom kod Zadra održalo se četvrto Zimsko ljetovanje, kulturni festival koji se postavlja kao mjesto dijaloga, razmjene i spajanja. U književnom djelu programa ove su godine sudjelovala tri zadarska pisca: Ivan-Boško Habuš, Stanislava Nikolić Aras i Želimir Periš. Uz književni program tu su bile i panel diskusije, koncert, kazališna predstava.
“Bili smo između škole i kazališta. No kroz predstavu smo sazreli. Nismo znali što znači psovati boga s krunicom na vratu. Sad, kad gledano to izvana nam je jasno kakva je to lakrdija”, istaknuli su glumci iz predstave Generacija 91-95 Boruta Šeparovića prvi dan (petak, 3. srpnja) zimskog ljetovanja “Krhka arhitektura međuetničkih odnosa”.
Tako se ljetna tradicija prisustva Centra za mirovne studije u Kuli Jankovića nastavila i ove godine. Glumci iz predstave Generacija 91-95, koji i u stvarnom životu pripadaju toj generaciji su se osvrnuli kako su kroz samu predstavu sazrijevali i počeli shvaćati kakve poruke ona nosi s vremenom, budući da su rođeni u jeku rata te tada ni sami nisu bili svjesni što se događa oko njih.
Drugu perspektivu su prikazali okupljeni angažirani umjetnici koju su se osvrnuli na svoj rad i kako je njihov identitet obilježio njihove živote, ali i opus: teme rata, međuetničkih odnosa, otuđenosti…
Kroz čitanje i razgovor zaključak prisutnih umjetnika, Borke Pavićević iz Centra CZKD iz Beograda, Boruta Šeparovića iz Montažstroja Zagreb, kao i pisaca i pjesnika Želimira Periša, Stanislave Nikolić Aras, Natalije Miletić, Srđana Sandića, Bekima Sejranovića te Ivane Simić Bodrožić i Bojana Krivokapića koji su dobitnici i značajne književne nagrade Edo Budiša, bio je kako je umjetnost i kazalište jak i moćan alat ako ga znamo iskoristiti. Razgovor s književnicima je moderirala Mima Simić, a večer je začinio Damir Imamović sa stihovima sevdaha.
Drugog dana Zimskog ljetovanja, na Satu povijesti predstavljena je organizacija Kulturna baština bez granica iz BiH koja kroz rad s kulturnim naslijeđem pomaže ugroženim skupinama da vrate svoj osjećaj dostojanstva i osnaživanja što zauzvrat može povećati mogućnosti za pomirenje. Aida Mia Alić i Arijana Mandić predstavile su projekte kojima pokušavaju, obavljanjem spomenika kulture koji su bili devastirani na prostorima bivše Jugoslavije, širiti učenje o miru i suživotu te poštivanju. Kroz projekt SevdahLab poznati istraživač sevdaha, glazbenik, pjevač i skladatelj Damir Imamović također radi na učenu o miru i naslijeđu.
SevdahLab je putujući „laboratorij“ sevdaha nastao na Damirovim istraživanjima tradicionalne estetike. Kraj samog festivala zaokružila je predstava Ibzenov Neprijatelj naroda kao Brehtov poučni komad Zlatka Pakovića. “Probuditi želju za korjenitom promjenom svijeta, to je ibzenovsko¬brehtovski zadatak promjenom svijeta zapadnoeuropskog kazališta”, dio je najave predstave. U predstavi redatelj kroz dijalog s glumcima, odnosno korom, poručuje da je svrha poučnog komada ukazati na politički pogrešno ponašanje. “Koristite kazalište da biste se naučili otkrivanju i dokazivanju istine”, poručio je redatelj Paković u predstavi.
