Pročelnik za EU fondove Šime Erlić, koji je bio koordinator pripreme kandidature Zadra za Europsku prijestolnicu kulture, otkrio nam je ideju koju je Grad Zadar ponudio na natječaju hrvatskih gradova. Aplikaciju je izradio tim od desetak, mahom mladih Zadrana, čija imena u gradskoj upravi neće otkrivati.
Tema odnosno slogan inicijalne kandidature Zadra za europsku prijestolnicu kulture je jednostavan – VRIJEME JE! Ili kako bismo mi u Zadru rekli VRIME JE! Ili na globalnom engleskom IT IS TIME!
Zadar je grad tri tisućljetne povijesti bogate kulturne baštine, kao i grad spomenika ali i svjetski poznatih urbanih instalacija Morskih orgulja i Pozdrava suncu. No, grad ne čine samo ulice, trgovi, zdanja, grad u prvom redu čine ljudi.
Zato su prvi fokus kandidature Zadra za EPK upravo ljudi. Cilj je da se kroz proces kandidature i samu godinu kandidature 2020. godine stvore nove kulturne vrijednosti, potakne kreativnost, tolerancija i razumijevanje koje će omogućiti Zadru skladan život u različitostima. Vrijeme je da se kultura statike i spomenika zamjeni kulturom dinamike, kreativnosti i pokreta (akcije), navodi pročelnik Erlić.
Nekoliko je glavnih izazova kojim se bavi zadarska kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture. Prvo je, kako iskoristiti grad kao faktor integracije i urbane revitalizacije? Kroz ovo pitanje EPK se dotiče pojmova kao što su identitet, povijesni kontinuitet i diskontinuitet, te postavlja temeljno pitanje usmjereno prema nama samima – tko smo to mi?
Odgovor na to pitanje teško je dati bez razumijevanja povijesnog kontinuiteta Zadra, ali isto tako, gotovo je nemoguće odgovoriti na ova pitanja bez razmišljanja o Zadru kao integrativnom faktoru šireg zadarskog područja, zaleđa i otoka. Zato su u kandidaturi za EPK posebno naglašeni ovi momenti, te utjecaj zaleđa i otoka kao važan faktor kulturne raznolikosti Zadra, ističe Erlić.
Važan dio ove komponente je, po njegovim riječima, urbana revitalizacija grada, što podrazumijeva nove aktivnosti urbanizacije gradskih četvrti, posebice onih koje sežu prema gradskoj periferiji, kao i novo promišljanje Poluotoka koji polako gubi rezidencijalno stanovništvo i sve teže konkurira kao društveno okupljalište, žarište i ishodiše društvenih događanja, uslijed pritisaka trgovačkih centara. Program EPK-a daje na važnosti svim dijelovima grada te želi stvoriti osjećaj uključenosti stanovnika svih gradskih kvartova u obnovi građanskog duha Zadra, dodaje pročelnik.
Pri tome posebno se mislilo na one kojima je najteže. Program EPK snažno promovira uključivanje i dostupnost kulture svim onim društvenim skupinama koje su na marginama društva, koji su isključeni i obezvrijeđeni. Bilo da se radi o manjinama, pripadnicima drugih religija, invalidima, osobama s posebnim potrebama, siromašnima i obespravljenima idr. Sve njih EPK uključuje te koristi kulturu kao poveznicu i medij pomoću koje ih stavlja u centar društvenih zbivanja. Program EPK-a promovira kulturu kao temeljno ljudsko prav, utvrđeno je u zadarskoj kandidaturi.
Drugi ključni izazov kojim se EPK bavi je pitanje mladih. Prije svega kulturnog potencijala mladih, te perspektive mladih u Zadru.
Treći izazov je gospodarska kriza i gospodarska stagnacija koja mijenja „raspoloženje” društva i stvara osjećaj beznađa i depresije za mnoge pojedince u društvu. Kroz kulturu, a posebice nove kreativne pristupe poduzetništvu EPK želi unaprijediti poduzetničko okruženje kako bi se potaknuo rast gospodarstva i zaposlenosti. Kreativna industrija predstavlja značajan udio ekonomija zemalja zapadne Europe, jer upravo je kreativnost put do inovacije i ekonomije temeljene na znanju. Ako uspijemo stvoriti slobodnije i interdisciplinarno poduzetničko okruženje potaknuti ćemo razvoj kreativnosti i novih talenata u društvu. Zato se naša kandidatura oslanja na lokalne kapacitete, na lokalne poduzetnike i mlade ljude koji mogu kreativnošću odgovoriti na krizu.
