U petak 10. travnja, u Arsenalu su predstavljeni rezultati sociološkog istraživanja o kulturnim potrebama građana Zadra i županije, koje su sproveli Krešimir Krolo, Željka Tonković i Sven Marcelić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Prema riječima sociologa Krešimira Krole, ciljana populacija i reprezentativni uzorak ovog istraživanja bili su srednjoškolci, no postojala su i dva poduzorka: populacija od 20-34 godine i oni stariji od 34 godine. Iako su ova dva poduzorka više prigodna nego reprezentacijska, pokazalo se da su razlike među njima male, te da su trendovi vrlo slični.
U anketi je sudjelovalo ukupno 1600 ispitanika, od čega preko 860 srednjoškolaca. -Na njih smo posebno ciljali jer oni sutra predstavljaju jedan resurs i podlogu za daljnji razvoj grada, oni su reprezentativni uzorak, pojasnio je Krolo.
Prema njegovim riječima, prvo što upada u oko, kod ovog istraživanja, su dvije velike razlike. Imamo one koji su zadovoljni kulturnom ponudom u Zadru i one koji su nezadovoljni. Oni koji su zadovoljni spadaju u specifičnu skupinu potrošača – to su osobe koje prvenstveno nisu zainteresirane za kulturne sadržaje već za zabavne i one tradicionalnog konvencionalnog karaktera. To su skupine mladih koje slušaju našu narodnu glazbu, regionalnu zabavnu glazbu, klape i jedan dio svog glazbenog ukusa naslijedili su od svojih roditelja, jer se iz ankete vidi da i njihovi roditelji slušaju takvu glazbu. Ono što je zanimljivo jest da su to mladi koji imaju specifičan sociokulturni identitet. Oni su konzervativniji, manje tolerantniji, recimo prema homoseksualnim osobama, i više su orijentirani na desno. To su osobe kojima je kulturni sadržaj Zadra u redu.
S druge strane imamo ljude koji su nezadovoljni. To su, u pravilu, kreativniji, tolerantniji, liberalniji mladi koji idu na raznovrsne kulturne sadržaje i više ih zanimaju kulturni sadržaji, te bi sukladno tomu i željeli više takvih sadržaja u gradu. Oni slušaju nezavisnu (indie) glazbu, elektronsku, hip – hop… Ono što se iz ankete također vidi jest da takvi mladi ljudi pokazuju znatno veću spremnost i razmišljanje o trajnom napuštanju Zadra.
Mladi željni kulture razmišljaju o odlasku
U svom osvrtu na rezultate ovog istraživanja, Krolo je kazao kako se unatoč tome što imamo većinu zadovoljnih kulturnom ponudom grada, postavlja pitanje koliko je to dobro za društveno- kulturni razvoj i općenito razvoj grada. Ono što nam govore sociološke teorije jest da to nisu pretjerano kvalitetni resursi za razvoj kakav bi trebao pratiti grad u suvremenom urbanom kontekstu i kontekstu 21. stoljeća. Ono što jesu potencijalni generatori razvoja su osobe koje imaju poduzetničke kapacitete, koje bi se željele aktivno baviti nekim stvarima u kulturi, no one su sustavno nezadovoljne i pokazuju tendenciju odlaska iz Zadra, odnosno osipanja onih kulturnih i razvojnih resursa koji su gradu jako nužni.
– Ono o čemu bi Grad trebao razmišljati dalje jest kako razvijati strategije i širu viziju razvoja kulture i života u gradu uz pomoć civilnog, javnog, privatnog i nezavisnog sektora, kako bi se ovaj proces propadanja zaustavio, zaključio je Krolo, dodavši kako neke stvari nisu nužno vezane uz to kako Grad funkcionira, jer problem može biti širi i veći, no jedan dio odgovornosti Grad ipak snosi po pitanju onog kakva je bila nepisana kulturna stategija odnosno kulturna politika svo ovo vrijeme. Ona nije bila prilagođena onima koji nose višak vrijednosti i danas-sutra su potencijal za razvoj, kazao je Krolo.
Gledano po masi ispitanika, bez diferencijacija na zadovoljne i nezadovoljne, ono što istraživanje pokazuje jest da su sadržaji kojih ispitanici traže više u gradu – sportske manifestacije i koncerti zabavne glazbe.
– Ono što je zabrinjavajuće po tom pitanju nije činjenica što se nitko ne pita što žele alternativci u gradu, već je to dugoročno problematičan odnos prema svim kulturnim institucijama u gradu koje trenutno postoje i za koje ti mladi nemaju interesa. Postavlja se, dakle, pitanje opstojnosti klasične kulture, muzeja, kazališta, jer se dugoročno radi potencijal mladih koji nisu zainteresirani za taj sadržaj, istaknuo je Krolo.
Kome u gradu smeta turbo-folk?
Kao zanimljiv podatak Krolo je istaknuo i taj da su brojni ispitanici u anketi istaknuli kako je ono čega bi u kulturnoj ponudi grada voljeli imati u manjoj mjeri – slušaonice i koncerti regionalne narodno popularne glazbe, uvjetno rečeno turbo folka. Pogledamo li tko ne želi takav sadržaj u gradu, vidimo da su to gimnazijalci više alternativno orijentirani, dok mladi koji su tradicionalno i desno orijentirani ne iskazuju nezadovoljstvo takvim sadržajem. Time dobivamo zanimljiv prikaz gdje vidimo da mladi koji se vežu uz tradiciju i nacionalne vrijednosti su osobe najviše sklone glazbi koja je komplementarna jednom takvom kulturnom kodu. S druge strane, osobe koje su sušta suprotnost tome, koje više konzumiraju svjetsku glazbu i otvorenije su kulturnim utjecajima koji nisu samo lokalni, odnosno nisu nama kulturno specifični, imaju više potrebe da se takav sadržaj diverzificira i da bude više stvari koje bi njima odgovarale. Krolo smatra da je to u suštini dobro jer je to ono što ustvari karakterizira dinamičan grad. Ako toga nema, to prestaje biti grad i postaje nešto drugo.
Čitalačke navike su jako loše
– Ono što bih izdvojio kao zanimljvost su i čitalačke navike. One su jako jako loše. Ispostavilo se da više čitaju alternativci. Iako se uz njih uglavnom vežu neke predrasude, jer ne pokazuju veliku razinu eksterne šminke, činjenica je da imaju specifičan, drukčiji oblik kulturnog kapitala, više su kulturno pismeniji i znatiželjniji, no na žalost za njih Zadar nije grad u kojem mogu dugoročno realizirati oblik svog kulturnog identiteta. Taj sadržaj, koji im fali, onda traže drugdje, u drugim gradovima, što nije problem ako je to nešto kratkoročno, ali ispostavilo se da kod tih ljudi postoji tendencija i razmišljanje da trajno napuste Zadar. Mislim da se radi o 30 posto razlike između njih i onih koji su zadovoljni kulturnom ponudom u gradu, kazao je Krolo.
Ipak, nada se da će epilog ove priče, ovog istraživanja, biti pozitivan, jer kako kaže, neki mali vjetrovi promjene, po pitanju lokalne uprave, se daju naslutiti.
– Na predstavljanju rezultata ankete bili su prisutni predstavnici Grada i županije. Dobili smo poziv da dođemo u Odjel za kulturu Grada Zadra i da prezentiramo što smo sve pronašli, koje su implikacije i što se može napraviti po tom pitanju. Ono što smo zaključili prezentacijom je da ovi podaci nisu više na bazi rekla-kazala, ne radi se o mišljenju aktivista i nekoliko nezadovoljnih anonimusa. Stvar sada ima svoju empirijsku, verificiranu težinu i dimenziju. Nju treba adresirati, ukoliko Grad drži do toga, i krenuti u realizaciju platforme na koji način mijenjati trenutnu sliku grada koja ovakva kakva jest ne može donijeti ništa dobrog. U najboljem slučaju može ostati stagnacija, a u najgorem potonut ćemo još niže, zaključio je Krolo.
