Jučer je Arheološki muzej Zadar obilježio svoj Dan i proslavio 182. rođendan. Vrata muzeja bila su otvorena za sve posjetitelje tokom čitavog dana, a brojni su zainteresirani građani, uz stručno vodstvo Jakova Vučića obišli kompletan postav Arheološkog muzeja u jutarnjim satima.
Posjetitelji Arheološkog muzeja u Zadru upoznali su tom prigodom stalni postav prapovijesti u kojem je predstavljeno preko 1800 najvrjednijih primjeraka izabranih među građom koja se skuplja, čuva i obrađuje u okviru prapovijesnog odjela Muzeja. Koncepcija zbirke počiva na kronološkom načelu kojim se prati smjena povijesnih i kulturnih epoha od starijeg i mlađeg kamenog doba preko bakrenoga, brončanog i željeznog doba do završetka prapovijesti ovoga kraja.
Veliko zanimanje okupljenih zaljubljenika u povijest i arheologiju izazvala je i građa rimske antike postavljena na 1. katu Arheološkog muzeja Zadar. Koncepcija ove izložbe bazirana je na principu tematskih cjelina, svaka obrađuje jedan aspekt života antičkog Zadra (Iader) i njemu gravitirajućeg područja južnog dijela Liburnije (sjeverna Dalmacija), prostoru gdje je rimska antika djelovala punom silinom svoje civilizatorske i političke misije.
Izloženi spomenici značajni su ne samo u lokalnim okvirima. Na prvom mjestu tu je tzv. ninska skupina carskih kipova (kipovi Cezara, Augusta, Tiberija i jednog od Tiberijevih nasljednika). Izloženi su i brojni natpisi, skulpture, portreti, brojna sitna građa od stakla, pečene gline, bronce, željeza, kosti, jantara, gagata, srebra i zlata, mnogi su iznimni ili rijetki predmeti.
U 18 sati u muzeju je otvorena još jedna izložba – „Cvijina gradina”. Izložba predstavlja arheološki lokalitet u Kruševu kod Obrovca, vrlo vrijedno nalazište čije je istraživanje započelo u prvim godinama 20. stoljeća.
Izložba Cvijina gradina – tragom zaboravljene prošlosti koncipirana je u dva dijela. U prvom dijelu donosi se kratak pregled povijesnih prilika na području sjeverne Dalmacije, s posebnim osvrtom na obrovačko područje, tijekom prapovijesnih razdoblja i antike. Također, obrađuju se vrste i oblici naselja i rituala sahranjivanja pokojnika tijekom željeznog doba i antike. Drugi dio posvećen je samom lokalitetu Cvijina gradina u Kruševu. Nakon detaljnog opisa gradine donosi se pregled starih i novijih arheoloških istraživanja, te se sukladno njihovim rezultatima naselje na gradini predstavlja najprije kao utvrda starih Liburna i potom kao značajan rimski grad (civitas).
Sve su teme prezentirane na 17 izložbenih panoa s tekstovima i fotografijama, a u pet vitrina izložena su ukupno 202 predmeta iz liburnskog i rimskog razdoblja.
