Hrvatski arheolog i znanstvenik dr. Zdenko Brusić preminuo je danas u 76. godini života u Zadru. Bio je ugledan znanstvenik i intelektualac, a ostat će zapamćen kao jedan od pionira i otaca hrvatske hidroarheologije. Na žalost bolest ga je odvela od morskih dubina u kojima je roneći i istražujući proveo dane i dane. Otkrića do kojih je došao zajedno sa šibenskih arheologom Zlatkom Gunjačom i konzervatorom – restauratorom Daliborom Martinovićem, imala su golemi značaj za hrvatsku nacionalnu ali i svjetsku arheologiju.
Brodolom kod otočića Gnalića službeno je evidentiran 1967. godine, bila je to svjetska arheološka senzacija. Zahvaljujući iznimnom trudu Ksenije Radulić, Sofije Petricioli, Ive Petriciolija, Božidara Vilhara i Zdenka Brusića, do 1973. provedeno je pet kraćih zaštitnih akcija prilikom kojih su izvađeni najatraktivniji površinski nalazi, preostali nakon nemilosrdne pljačke nalazišta. Vađenje potonulih predmeta predstavljalo je senzaciju u domaćim i svjetskim razmjerima, te potaknulo osnivanje Zavičajnog muzeja u Biogradu na Moru.
Rođen je 1938. godine u Šibeniku u kojem je nakon osnovne škole pohađao gimnaziju, a maturirao je u Zadru. Studirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u ZagrebuOd 1966. do 1969. radi kao kustos u arheološkoj zbirci Nin. Godine 1969. prelazi u Muzej grada Šibenika. Od 1982. do 1987. vrši dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja u Zadru, nakon čega do 1998. obavlja dužnost kustosa prapovijesnog odijela, kada prelazi na Filozofski fakultet u Zadru. U veljači 1982. izabran u zvanje znanstvenog suradnika, a 1990., u višeg znanstvenog suradnika Godine 1999. izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za predmet Prapovijesna arheologija. Od rujna 2004 u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Tijekom studija i rada u muzejskim ustanovama sudjelovao u brojnim istraživanjima (Muline na otoku Ugljanu, Danilo kod Šibenika, Dobova u Sloveniji, Nin, Povljana na Pagu, Kašič kod Zadra, Bribir, Biograd, Srima kod Šibenika i dr.). Vodio također i samostalna istraživanja na lokalitetima Velika Mrdakovica, Tradanj i Šarina Draga kod Šibenika, Vrbica kod Bribira, Pokrovnik, Sitno Donje kod Perkovića, Pećane, i dr., a na zadarskom području istraživao na Kosi kod Ljupča, Ninu. Zadru i dr. Posebno se izdvajaju istraživanja podmorskih nalazišta: antičkih brodoloma u blizini otoka Zlarina i Oblika kod Šibenika, niza nalazišta na otoku Mljetu (Stoba, Sobra, Pomena, Glavat i dr.), te ostataka srednjovjekovnih brodoloma kod Šuđurđa na Šipanu, Drevina kod Dubrovnika, Gnalića kod Biograda, Bisage u Kornatima. Osim istraživanja antičkih i srednjovjekovnih brodoloma istraživao i ostatke antičkih luka u Savudriji, Červaru i Poreču u Istri, zatim Polačama na otoku Mljetu, Visu, Murteru i na više mjesta u Pašmanskom i Zadarskom kanalu. Više godina istraživao antičku luku Enone (Nina), gdje je otkrio prve liburnske brodove osebujne šivane konstrukcije, a kod današnje ninske luke pronašao dva starohrvatska broda iz 11 stoljeća. Nakon istraživanja i vađenja ovih brodova sudjelovao u njihovoj konzervaciji, prezentaciji i izradi replika.
Dr. Brusić je bio suradnik niza projekata vezanih uz povijesno-arheološka istraživanja zadarsko-šibenskog prostora, a sada glavni istraživač na projektu “Podmorska arheološka istraživanja antičkih luka hrvatskog priobalja” (0070018), u okviru kojega istražuje helenističko pristanište u Resniku kod Kaštela te antička pristaništa u Pašmanskom i Zadarskom kanalu.
Bio je mentor doktorskih i magistarskih radova i član povjerenstva za obrane diplomskih radova.
