ZADAR– Zadarska povjesničarka umjetnosti dr. Antonija Mlikota sve više je prisutna na nacionalnoj kulturno-znanstvenoj sceni od kada su objavljeni njena otkrića o nestalom zadarskom blagu iz vremena 2. Svjetskog rata.
Ona je jedina koja se kod nas bavi to temom, koja u javnosti ima oznaku „odred za baštinu”, prema hit-knjizi Roberta Edsela Odred za baštinu i istoimenog hollywoodskog blockbustera.
Dr. Mlikota gostovala je na okruglom stolu s kojim je započeo 8. Festival tolerancije, a nkon kojeg je upoznala Branka Lustiga, osnivača tog festivala.
Tema tog skupa bila je otuđenja umjetnina za vrijeme rata, kontroverzna pitanja porijekla u raznim privatnim kolekcijama i muzejskim zbirkama uz naglasak realnih problema povrata i restitucija djela na nivou državnih politika.
Svoje je spoznaje dr. Mlikota iznosila je u društvu Miroslava Gašparovića, Branke Šulc i Seida Serdarevića. Okrugli stol je održan u Muzeju za umjetnost i obrt, a vodio ga je Dražen Ilinčić, novinar koji prati kulturu na HTV-u.
Zadarska povjesničarka umjetnosti gostovala je u jučerašnjoj emisiji Trikultura koja je prikazana na HTV3, gdje je govorila na istu temu koju je promovirala svojim predavanjem u Društvu povjesničara umjetnosti u Zagrebu. .
Na predavanju je približila razloge osnivanja Odreda za baštinu, glavnim osnivačima i smjernicama za rad na terenu tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Bit će pojašnjeno zbog čega su obični vojnici na terenu članove specijalne postrojbe Američke vojske u Odjelu za spomenike, umjetnost i arhive nazvali Monuments M…en.
Građa koja čini Arhiv Robertsove komisije doista je opsežna, a u njenom sastavu su i podaci za područje biše Jugoslavije, iako zastupljeni u znatno manjoj mjeri od ostalih područja. Spis na trideset i šest stranica koji je izradio Ernst Kitzinger iz Harvardske grupe je Lista spomenika za Jugoslaviju koja se kolokvijalno nazivala Priručnikom s popisom najvažnijih spomenika i umjetnina na tom području. Lista uključuje spomenike koji su evidentirani u razdoblju od 1919. do 1941. godine, a teritorijalno su podijeljeni po banovinama prema stanju iz 1929. godine. Zadar i Rijeka koji se navode kao talijanski teritoriji na području Jugoslavije naknadno su dodani na popis. Uz to prikupljeni su svi dostupni podatci o muzejskim i drugim institucijama, direktorima, umjetnicima, sakupljana su sva radijska i novinska izvješća o događanjima u kulturi na prostoru Jugoslavije kao i podatci s terena o otuđenjima i preseljenjima umjetnina.
Dr. Antonija Mlikota iznijela je podatak o tme tko je sve iz Hrvatske završio u bazi podatka Odreda za baštinu i zašto.