Na 72 lista, formata A4, složenih na šest izložbenih panoa s nekoliko stotina poštanskih maraka iz cijeloga svijeta s prikazom ženskog akta, u ponedjeljak je u Gradskoj knjižnici u organizaciji Hrvatskog filatelističkog društva Zadar otvorena filatelistička izložba pod nazivom “Veliki majstori ženskog akta”.
Autora izložbe i vlasnik zbirke je Milenko Radović. U tom obilju malih šarenih papirića posjetitelji su mogli vidjeti djela mnogih majstora ženskog akta, pa i onih najvećih: Raffaela, Leonarda da Vincia, Tiziana, Maneta, Rubensa, Modiglianija, Gouguina, Picassa, Cezzana, Renoira i drugih.
Akt u likovnoj umjetnosti označava prikaz nagog ljudskog tijela. Kao motiv javlja se u prahistoriji, u srednjem vijeku je bio zabranjen zbog vjerskih predrasuda, za vrijeme renesanse doživljava obnovu i do danas je ostao čest likovni motiv. Često su žene na platnu bile anonimni modeli čija imena nikada nećemo saznati. Katkad su to bile i žene slikara. Francuski pjesnik Paul Valery jednom je prigodom lijepo rekao da je akt za likovnog umjetnika ono što je tema ljubavi za pjesnika.
Izložbu je predstavio i otvorio predsjednik društva, Igor Černigoj.
– Kada netko sakuplja poštanske marke više od 50 godina, kao g. Radović, onda nam to samo potvrđuje onu tezu da kada vas filatelija jednom zarobi, više nema povratka, rekao je na početku izlaganja Černigoj. Ovo je njegova osma tematska izložba. Tematska filatelija je sakupljanje poštanskih maraka i drugog filatelističkog materijala koji ilustriraju neku temu. To mogu biti: sport, flora i fauna, povijest, turizam, arheologija, glazba, heraldika, znamenite ličnosti, umjetnost, ili nešto treće. Američka filatelistička federacija tvrdi da ih ima čak četiri stotine. Za tematsko sakupljanje je važan motiv marke, a ne zemlja izdavanja, ili, primjerice, geografski položaj. Prednost tematskog sakupljanja je ta, što nije sputana filatelističkim pravilima. Vlasniku zbirke to omogućuje maksimalnu kreativnost i stalno nadopunjavanje zbirke, a tematsku filateliju čini privlačnim hobijem ljudima svih profila, pojasnio je Černigoj.
– Potreba da se na poštanskim markama prikažu dostignuća umjetnika, prije svega onih najvećih, teško se probijala. Vlasti su na neki način smatrale da je umjetnost vlasništvo bogatih i da je ne treba pokazivati narodu. Seobom velikih umjetničkih djela, prije svega onih sakralnih, iz kruga povlaštenih u muzeje i galerije, pa i u domove običnih ljudi, pojavljuju se i prve poštanske marke na tu temu. Ova metamorfoza vlasništva umjetnina pod devizom “da je umjetnost vlasništvo cijelog svijeta” našla je, dakako, svoju praktičnu primjenu i u filateliji. Međutim, do toga dolazi tek u novije vrijeme, rekao je Černigoj.
Osvrćući se na prve marke s prikazom tzv. visoke umjetnosti Černigoj je rekao da se one pojavljuju tek dvadesetih godina prošlog stoljeća, i to vrlo sramežljivo. To je čak osamdeset godina nakon prve poštanske marke izdane 6. svibnja 1840. Međutim, prvu poštansku marku s prikazom ženskog akta izdala je 1930. godine, Španjolska. Na marki je prikazana Gojina najpoznatija slike Gola Maja izdana povodom 100. obljetnice njegove smrti. Izdana u privatnom aranžmanu, uz odobrenje španjolskih vlasti, marka je u katoličkoj Španjolskoj izazvala pravu sablazan, a nije dobro dočekana ni u drugim državama.
Tako je američka poštanske uprava jednom pismu iz Španjolske s markom Gole Maje zabranila ulazak u zemlju smatrajući prikazivanje golotinje na poštanskoj marki skandaloznim, nepristojnim i moralno neprihvatljivim. Bilo je to prvi put da se jedna marka s prikazom gole žene našla na pismu. Pismo je vraćeno u Španjolsku. U Nizozemskoj jedan je trgovac markama, zbog toga što su marke stajale u njegovom izlogu, bio kažnjen od
policije zbog “javnog prikazivanja gole žene”. Međutim, razvojem tiskarske tehnike i reprodukcije slika s prikazom ženskog akta bivale su sve češće prikazane na tom malenom papiriću. U početku jednobojno, kasnije u originalnim bojama.
Zahvaljujući filateliji danas smo u prilici, sjedeći u svojoj sobi, posjetiti i najveće svjetske muzeje i razgledati najznačajnija umjetnička djela, zaključio je svoje izlaganje Černigoj, nakon čega je izložbu proglasio otvorenom.
Izložba se može pogledati do 17. svibnja.