Ljuba na Ljubačkoj kosi kod Zadra igra ključnu ulogu na Mediteranu, što dalje upućuje na novu povijesnu valorizaciju zanemarenog hrvatskih prostora, obale, njenih luka i gradova, na čemu, i inače, ustrajavaju i inzistiraju Bilosnić i Šipić.
Najnovija koautorska knjiga književnika Tomislava Marijana Bilosnića i znanstvenika Igora Šipića nosi naslov Tajna Apolonova tronošca. Knjiga je ovih dana objavljena u izdanju Naklade Bošković u Splitu. Riječ je o zbirci komentara (272 str.) koji se odnose na radove ove dvojice autora objavljene 2012. godine u knjizi Ahilej u virovima Vrtoloma.
Da podsjetimo, Šipić i Bilosnić na tragu Bilosnićevog četveroknjižja Troja, mitovi, legende i stvarnost (Nin u središtu mitskoga carstva, Caska dio Atlantide, Odisej sa zadarskih otoka, Polifem iz Manite peći), višegodišnjeg oživljavanja tisućljetnog ravnokotarskog prostora na kojemu je od prapovijesti cvala i razvijala se kultura i civilizacija koja je korespondirala s onom u Perziji, Egiptu, Grčkoj i Rimu, te na tragu senzacionalnih otkrića glede trojanske toponimije, sada s argumentiranom planimetrijskom studijom i uspostavom geometrijske matrice sredozemnog prostora naspram geomorfologije obale i njenih geografskih objekata, ukazuju na mogućnost da naselja ovog prostora imaju daleko starije korijene od antičke misli, pače, pretpovjesne.
Ponukan Bilosnićevim povjesnicama dr. sc. Igor Šipić kreće zajedno s ovim autorom u nova provjeravanja vrela, tradicije, legendi i predaja, do uspostave konačne znanstvene spoznaje o ideji sustavnog rasporeda povijesnih gradova i njihovih suvremenih eponima primjenom planimetrijske metode. Ova je metoda dala izvrsne rezultate već pri ranijem Šipićevom ubiciranju rasporeda marijanskih svetišta, pa se i u koautorskim studijama (Šipić – Bilosnić) pošlo od temeljne ideje povezanosti eponimskih gradova upućenih na ime aktualne Troje u Maloj Aziji, čime je u ovome slučaju povezana pozicija Ljubljane na Ljubačkoj kosi, kao jednog od ključnih središta Mediterana.
Naime, u knjizi Ahilej u virovima Vrtoloma ubiciran je prvi put Mut kao jedna od ključnih točaka projekcije, odnosno jugoistočni ugao velikog pariškog pravokutnika. U drugoj knjizi Tajna Apolonova tronošca dodatno je ukazano na pravac koji tu poziciju povezuje izravno s položajem Ararata, a onda, posredno, i Ljube i Visočice. Također, upozoreno je kako pravac Mut – Ararat može simbolizirati biblijsko putovanje Mojsija i Izlazak iz Egipta.
Dokazujući svoje tvrdnje na tragu potpuno novih spoznaja povijesti, Šipić i Bilosnić u svojim knjigama donose i zasebne karte (K01e – K05e) gdje sve ukazuje da u središtu njihove matematičke osnove stoje upravo temeljni geometrijski oblici u savršeno koordiniranim rasponima povijesnih naseobina i gradova, te geografskih objekata bitnih za kretanje obalama i prostorom Sredozemlja, gdje Ljuba na Ljubačkoj kosi kod Zadra igra ključnu ulogu, što dalje upućuje na novu povijesnu valorizaciju zanemarenog hrvatskih prostora, obale, njenih luka i gradova, na čemu, i inače, ustrajavaju i inzistiraju Bilosnić i Šipić.
